Oporavak prerađivačke industrije koja je pretežno izvozno orijentisana, izlazak na nova tržišta i opredijeljenost privrednika da ulažu u nove tehnologije ohrabruje, ali niko u ovom trenutku ne može da predvidi kretanje privrednih aktivnosti na našim najvažnijim tržištima i kako će virus korona da utiče na nastavak poslovanja.

Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić, naglasivši da privreda Srpske bilježi tendencije rasta u odnosu na 2020. godinu, koja je bila izuzetno teška, izazovna i neizvjesna.  – Opredijeljenost privrednika da ulažu u novu opremu i posvećenost digitalizaciji povećaće produktivnost i konkurentnost u narednom periodu – rekao je Ćorić.

GLAS: Šta je najveći izazov za privrednike u periodu koji je obilježila pandemija?

ĆORIĆ: Prvi izazov je kako ostati konkurentan i obezbijediti nove investicije. Drugi je mogući odliv radne snage, sa kojim je naša privreda već bila suočena prije korone, ali je pandemija usporila, odnosno zaustavila ovaj proces. Treći izazov je kako će teći oporavak privrede na našim najznačajnijim izvoznim tržištima.

GLAS: Da li se opravdanim pokazalo osnivanje Garantnog i Kompenzacionog fonda i koliko je novca stiglo privredi iz tih izvora?

ĆORIĆ: U vrijeme pandemije, Vlada Srpske intervenisala je sa niz mjera koje su dale efekte. Jedna od značajnijih bila je uspostavljanje Garantnog programa koji je pomogao privrednim društvima, koja su zbog pandemije ušli u probleme nelikvidnosti i vraćanja starih kredita, prilikom novog zaduživanja. Prema podacima tog fonda, kroz ovaj program zaključno sa junom plasirano je 30 miliona maraka kredita preduzetnicima, mikro, malim i srednjim privrednim društvima u 36 opština. Garantni program ne samo da je olakšao pristup finansijskim sredstvima, nego je omogućio i bržu proceduru odobravanja kredita i povoljnije uslove u odnosu na standardne uslove kreditiranja od strane banaka, bez dodatnog troška za klijente. Svi prijedlozi Komore prilikom usvajanja Odluke o izmjenama pravnog okvira Garantnog programa su prihvaćeni, što je omogućilo proširenje obuhvata privrednih subjekata koji mogu biti korisnici programa. Na taj način uspostavljene su pretpostavke da se do kraja godine plasira i do 100 miliona KM.

Reklama

GLAS: Da li je postignut napredak ili je korona zaustavila i dualni sistem obrazovanja?

ĆORIĆ: Pandemija jeste zaustavila započete procese, ali je Komora nastavila sa aktivnostima na unapređenju praktične nastave. Izmjenama zakonskih propisa, Komora je dobila nove nadležnosti, poput obuke mentora, odnosno lica u preduzećima koja su zadužena za učenike na praksi. Komora će provjeravati ispunjenost uslova za obrazovanje učenika kod poslodavca, te voditi Registar ugovora o obrazovanju učenika kod poslodavca. Prije sedam dana pozvali smo preduzeća da omoguće izvođenje praktične nastave za učenike. Uz podršku GIZ-a, obučili smo trenere koji će edukovati mentore u privrednim društvima. Sve ovo trebalo bi da riješi dugogodišnji problem na koji ukazujemo, a to je da do sada svršeni srednjoškolci nisu imali adekvatna praktična znanja za struku za koju su se školovali.

GLAS: Dokle se stiglo sa digitalizacijom u privredi?

ĆORIĆ: Digitalizacija privrede i ulaganje u novu tehnologiju, u cilju podizanja konkurentnosti naše privrede je neminovnost, koja je posebno došla do izražaja u posljednjih godinu dana. Iz tog razloga, inicijativa Komore od prije dvije godine za značajnijim izdvajanjima sredstava iz budžeta Republike za podršku uvođenju novih tehnologija i digitalizaciju privrede dobila je dodatno na značaju. Naš prijedlog je bio da se u budžetu predvidi 100 miliona KM, kao vid podrške od 30 odsto za ulaganje, a da bi privrednici obezbijedili preostalih 70 procenata. Na taj način, omogućili bismo ulaganja od ukupno oko 300 miliona KM, čime bismo u značajnoj mjeri doprinijeli povećanju tehničko tehnološkog nivoa privrede RS, a samim tim i podigli nivo naše konkurentnosti. U prošloj godini formirana je i mreža za digitalnu transformaciju Srpske kojom je definisano da se u Komori formira Centar za digitalnu transformaciju privrede RS. Uz podršku konsultanata iz Srbije, Komora je prošle godine u deset pilot preduzeća u Srpskoj uradila digitalne strategije razvoja. Da bismo napravili dodatni iskorak na ovom polju, kroz Centar za digitalnu transformaciju obučeno je deset konsultanata iz Srpske, čime su stvoreni uslovi da domaći konsultanti budu angažovani u procesu digitalizacije naše privrede. Dio naših privrednih društava je ovaj proces prepoznao na adekvatan način i svoje poslovanje uskladio sa novim trendovima, od marketinga i prodaje, do proizvodnje.

GLAS: Nedavno ste izabrani za predsjednika Privredne komore, da li ste zadovoljni organizacijom i mogu li se očekivati neke promjene?

ĆORIĆ: Privredna komora je uvijek bila istinska “kuća privrednika”, preko koje se uvijek čuo glas privrede i gdje su kreirana rješenja na osnovu njihovih zahtjeva, inicijativa i prijedloga. S druge strane, nijedna organizacija nije idealna i prateći nove trendove i zahtjeve i Komora će se prilagođavati. Činjenica da će vrijeme ispred nas zahtijevati kvalitetne odgovore na sve izazove koje će privreda Srpske imati, tako će se i Komora postaviti i sa organizacione i sa stručne strane.

Reklama

GLAS: Šta će biti u fokusu Vašeg rada u narednom periodu, na koje projekte ćete biti usmjereni?

ĆORIĆ: U fokusu našeg rada i dalje će biti učešće u kreiranju najznačajnijih strateških i programskih dokumenata Srpske kao što je Program ekonomskih reformi, koji se usvaja svake godine. Zalagaćemo se za realizaciju definisanih mjera kako bismo unaprijedili uslove poslovanja, rasteretili privredu i obezbijedili njen razvoj. S obzirom da je veliki broj propisa značajnih za privredu u nadležnosti institucija na nivou BiH, Komora će djelovanjem kroz komorski sistem BiH posebnu pažnju posvetiti rješavanju carinske politike, indirektnih poreza i uslova spoljnotrgovinskog poslovanja. Komora je tehnički sekretarijat za realizaciju regionalnog BFC SEE programa za sertifikaciju gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Imajući u vidu da su lokalne zajednice bitne za kreiranje uslova poslovanja i stvaranje pretpostavki za nove investicije, posebno pažnju posvetićemo promociji ovog programa, kako bi što više gradova i opština ispunilo zahtjeve i postale lokalne zajednice sa povoljnim poslovnim okruženjem. Do sada smo realizovali više od 50 projekata podrške privredi u saradnji sa različitim donatorima. Trenutno provodimo 12 projekata, što potvrđuje da je Komora kadrovski sposobna da ispuni i stroge zahtjeve međunarodnih donatora. Nastavićemo sa promocijom privrede Srpske na ino tržištima, povezivanjem naših privrednika sa stranim partnerima i edukacijom.

Tržišta

GLAS: Na kojem tržištu je i dalje najteže poslovati? Da li su se pojavila sada neka nova tržišta?

ĆORIĆ: Sva tržišta su izazovna. Osim zemalja regiona, naša najznačajnija izvozna tržišta su zemlje Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija. Ova tržišta su izuzetno zahtjevna kada su u pitanju količine, rokovi isporuke i kvalitet isporučene robe. S obzirom da je prisutna nestašica repromaterijala i da je došlo do značajnijeg povećanja cijena na svjetskom tržištu, to je dodatno usložilo situaciju, jer je vrlo teško mijenjati ugovore u toku kalendarske godine. Ohrabruje to što su naši privrednici zadržali glavne partnere u već poznatim zemljama. Uz to, uočavamo značajnije povećanje izvoza u Poljsku, Francusku i Rumuniju.

Glas Srpske

Reklama