Connect with us

PRIVREDA

Novi cjenovnik: Tona peleta košta i do 480 KM

Objavljeno

 


Zbog poskupljenja sirovina, ali i električne energije za privredu, cijena peleta u BiH je od Nove godine u porastu i dostiže skoro i 480 KM, potvrdili su nam iz firmi koje se bave proizvodnjom peleta.

Naime, kako ističu, na rast cijena utiče i potražnja za ovim vidom ogreva,  koja je enormna u posljednjih nekoliko mjeseci.

Iz firme „Drvoprodex“ Banjaluka ističu da tona peleta sada košta 375 KM, dok je samo nekoliko dana ranije iznosila 350 KM.

„Cijene su korigovane od Nove godine, jer je došlo do poskupljenja sirovine, tako da smo bili prinuđeni da i mi povećamo cijenu peleta“, kazali su iz ovog preduzeća. Dodali su da kupci i dalje svakodnevno zovu zbog kupovine ovog energenta.

„Mi svake godine u aprilu imamo akciju kada su cijene peleta niže pa veliki broj naših kupaca tada nabavlja pelet.  U ovom periodu dokupljuju određene količine“, ističu u „Drvoprodexu“ i dodaju da imaju besplatnu dostavu samo na području Banjaluke.

Iako još nemaju novi cjenovnik, iz preduzeća „Ensa BH“ iz Srpca su potvrdili da se očekuju nove, veće cijene nakon praznika.

Reklama

„Došlo je do većih cijena sirovina, ali dobili smo i nove ugovore sa većom cijenom električne energije, tako da je neminovno da i cijene naših proizvoda moraju rasti“, pojašnjavaju iz ove firme.

Da su već neko vrijeme cijene peleta jako visoke, kažu i iz firme „Drvosječa“ Sarajevo.

„Kod nas tona peleta košta 480 KM, dok je u oktobru prošle godine bila 390 KM, tako da su cijene stalno rasle upravo zbog visokih cijena sirovina“,  ističu u ovoj firmi. Dodaju da i uprkos visokoj cijeni potražnja za ovim energentom ne jenjava.

„Samu veću cijena diktira i velika potražnja jer je dosta ljudi prešlo na grijanje ovim ogrevom“, ističu iz ove firme. Pojasnili su da se mogu i dalje očekivati veće cijene, a posebno, kako kažu, od šestog mjeseca, pred početak sezone. Da je svako poskupljenje udar na džep potrošača, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Prijedor.

„Već prethodne godine počela su razna poskupljenja izazvana visokim cijenama raznih energenata koji su neophodni za proizvodnju. Samim tim to je doprinijelo da i pelet poskupi. Svjedoci smo da ova poskupljenja nisu samo u BiH, nego u cijeloj Evropi i svijetu, ali oni se mogu drugačije nositi s tim jer imaju određene mjere da pomognu svojim građanima, za razliku od nas“, ističe Marićeva i dodaje da pelet već jedan izvjestan period bilježi rast cijena.

„Iako su  građani tonu peleta u  šestom mjesecu mogli da kupe od  300 do 350 KM, sada to već dostiže cifru i blizu 500 KM“, kazala je Marićeva.    Pojasnila je da će svako dalje poskupljenje ovog energenta dovesti do jednog velikog kolapsa, jer, kako kaže, čime da se ljudi griju u svojim domaćinstvima ako su već prešli na ovakav oblik grijanja. Kako je rekla, poskupljenje električne energije za privredu podiže  i cijenu peleta, ali i svega ostalog.

Reklama

„Sigurno je da će sve lančano da se odrazi, jer ako privreda bude imala veće račune za struju, to će se odraziti i na plate radnika, ali i na cijene u trgovinama, a opet se sve prelama preko leđa potrošača“, zaključila je Marićeva.

Ista potražnja za drvetom 

Oni koji se bave prodajom drveta kažu da je potražnja za ovim ogrevom na domaćem tržištu na istom nivou već godinama te da se cijene kreću od 70 do 105  KM po metru.  Mirsad Š., prodavac drva iz Sarajeva, kazao je da metar bukovih drva košta 105 KM, te da potražnja nije prevelika i da u roku od dva dana dostave drva na traženu adresu.  U Srpskoj je cijena drva niža pa tako iznosi od 70 do 85 KM po metru, zavisno od vrste drveta.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu