Connect with us

PRIVREDA

Podsticaji za veće plate, ali i veći broj zaposlenih u Srpskoj

Objavljeno

 


Ukupno 803 različita privredna subjekta u Srpskoj imala su pravo na podsticaje za povećanje plata radnika za prva četiri obračunska perioda u razdoblju od 1. jula 2019. do 30. juna 2021. godine, kojima je isplaćen iznos viši od 21 milion KM, rečeno je iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS.

Kako su naveli u ovom obračunskom periodu od 2.009 uspješno podnesenih zahtjeva, za 1.864 zahtjeva ili 92,78 odsto odobreni su podsticaji u ukupnom iznosu od 21.887.935,67 KM.

„Najveći iznos sredstava podsticaja isplaćen je za četvrti obračunski period, januar-jun 2021. godine u vrijednosti od 8,93 miliona KM. Naime, dodijeljena su sredstva za 498 privrednih subjekata, koji zapošljavaju 41.978 radnika“, pojašnjavaju iz resornog ministarstva.

Ističu da je najveći iznos podsticaja isplaćen privrednim subjektima iz prerađivačke industrije u ukupnoj vrijednosti od 8,6 miliona KM za 231 privredni subjekat, zatim iz trgovine 4,1 milion KM za 232 privredna subjekta, te finansijske djelatnosti 2,7 miliona KM za 19 privrednih subjekata.

„Korisnici podsticaja bili su privredni subjekti iz 47 opština, odnosno gradova u Srpskoj, a najveći iznos podsticaja od 10,7 miliona KM isplaćen je za 268 privrednih subjekata sa teritorije Banjaluke, zatim 1,35 miliona KM za jedan privredni subjekat iz Stanara, 1,2 miliona KM za 133 privredna subjekta iz Bijeljine, te 1,1 milion KM za 14 privrednih subjekta iz Zvornika“, kazali su iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS.

Dodaju da je najmanji podsticaj u iznosu od 126 KM isplaćen za privredni subjekat iz Pelagićeva, zatim 320 KM iz Kalinovika i 349 KM za privredni subjekat iz Vukosavlja.

Reklama

Iz nadležnog ministarstva pojasnili su da na visinu iznosa podsticaja nije uticalo u kojoj opštini posluje privredni subjekt, već koja im je pretežna djelatnost, koliko zapošljavaju radnika i koliko su više uplaćeni doprinosi.

„Najznačajniji direktni efekti podsticaja u prethodna četiri obračunska perioda su povećanje plata, rast broja zaposlenih i više plaćeni doprinosi u odnosu na period početne plate kod privrednih subjekata koji su bili korisnici podsticaja“, ističu iz Ministarstva.

Dodali su da je za ostvarivanje prava na ovu vrstu podsticaja privredni subjekat obavezan da ima sjedište na teritoriji RS, izmirene sve poreske obaveze i uredno podnesene poreske prijave.

Dodali su da bi u prvom kvartalu ove godine trebalo da bude izvršena izmjena Zakona o podsticajima u privredi RS.

„Neophodno je izvršiti izmjene i dopune zakona iz više razloga, a primarno se želi olakšati privrednim subjektima ostvarivanje prava na podsticaj“, pojasnili su iz ovog ministarstva.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kazao je za „Nezavisne novine“ da je potrebno da se doradi sadašnji Zakon o podsticajima.

Reklama

„U današnje vrijeme, kada ljudi odlaze u inostranstvo u potragu za poslom, svaka marka koju poslodavci mogu dati za veće plate sigurno je zaustavljanje odlaska radnika“, ističe Trivić.

Prema njegovim riječima, iako se Zakon o podsticajima vodi kao pomoć poslodavcima, Trivić smatra da je to zakon koji je usmjeren prema radniku.

„Najveći broj poslodavaca taj dio podsticaja koji je dobio kao povrat za povećanje plata opet je preusmjerio na plate radnicima“, kazao je Trivić.

Ističe da u narednom periodu očekuje da se procedura dodjele podsticaja pojednostavi, odnosno da ostane kao trajna kategorija, barem, kako kaže Trivić, dok se ne zaustavi kriza odlaska radnika s naših prostora.

Prosječna plata u prošloj godini veća

Iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS kazali su da je prosječna plata nakon oporezivanja, odnosno neto plata u Srpskoj u 2021. godini iznosila 1.004 KM i realno je veća za pet odsto u odnosu na prethodnu godinu. U decembru 2021. godine iznosila je 1.038 KM i veća je realno za 17,2 odsto ili 152 KM u odnosu na mart 2019. godine, odnosno mjesec koji je Zakonom utvrđen za period početne plate kod obračuna podsticaja za povećanje plate radnika.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu