PRIVREDA
Rast cijena repromaterijala na svjetskom tržištu donosi nove probleme privrednicima u Srpskoj
Cijene najvažnijih sirovina, drveta, čelika i plastike nastaviće da rastu, što posebno zabrinjava privrednike u Srpskoj, koji ističu da je pred njima možda čak izazovniji period nego što je to bilo u protekle dvije godine.
Prema istraživanju međunarodne konsultantske kuće “Horvath” tokom prvih mjeseci ove godine očekuje se rekordno povećanje cijena navedenih sirovina zbog njihove nestašice na svjetskim tržištima, nastalim usljed povećane potražnje, širenja novih sojeva virusa korona i zatvaranja koja su posljedica pandemije. Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kazao je za “Glas Srpske” da već pola godine, ako ne i duže, vlada nestašica skoro svih vrsta repromaterijala, a osim toga produženi su i rokovi isporuka i to za nekoliko mjeseci.
– Privrednici imaju probleme po više osnova. Prvo zbog povećanih troškova zbog poskupljenja sirovina, a onda i zbog nesigurnosti same proizvodnje, jer su rokovi isporuka sve duži i veoma je teško planirati neku proizvodnju na duži period – rekao je Ćorić i dodao da se sa tim suočavaju skoro sve grane prerađivačke industrije te da su mnogi od tih materijala u posljednjih šest mjeseci poskupjeli i po nekoliko puta. Objasnio je da su sva domaća preduzeća prinuđena na uvoz repromaterijala.
– Mi smo veoma mali kupci za EU, tako da je naša privreda na nekom repu događanja, kada se podmire veliki proizvođači onda tek mi možemo doći na red za manje količine. A kupovanje manjih količina u uslovima ovakve krize neminovno se mora platiti po većim cijenama i samo se veže problem za problemom – rekao je Ćorić.
Dodao je da u svakodnevnom razgovoru sa privrednicima dobija informacije da je situacija nepredvidiva, jer su cijene gotovih proizvoda već dogovorene pa je veoma teško u samom procesu proizvodnje mijenjati cijene prema krajnjem kupcu.
– Međutim, vjerovatno će naši privredni subjekti biti prinuđeni na povećanje cijena zbog enormnog poskupljenja ulaznih repromaterijala, pogotovo ako u obzir uzmemo i da je električna energija značajno poskupjela i da je povećana najniža cijena rada. Dolazimo do zaključka da će 2022. što se tiče uslova poslovanja biti znatno složenija nego što je to bila prošla godina – rekao je Ćorić.
Direktor i vlasnik preduzeća “Metalac MBM” iz Dervente Slobodan Golub kazao je da je u februaru najavljen skok cijena sirovine iz crne metalurgije i do 20 evra po toni.
– To za sada ne znači ništa puno, ali vidjećemo kakva će biti dalja kretanja – rekao je Golub.
Predsjednik Udruženja drvoprerađivača RS Darko Partalo kaže da je potražnja za drvetom značajno veća od ponude.
– Sječa se ne može povećati pa je ponuda ograničena. U svijetu je sve više bogatih ljudi koji sebi mogu priuštiti kvalitetno drvo i predmete od punog drveta i realno je očekivati da će rasti kako potražnja tako i cijene – rekao je Partalo.
Crne prognoze
Prognoze nisu optimistične ni za period poslije pandemije.
– Iznenadna povećanja cijena robe nas očekuju i poslije pandemije, pošto ekstremni vremenski uslovi, poremećaji infrastrukture, razvoj finansijskog tržišta, trgovinski sukobi i logistički problemi sve češće narušavaju transportnu ravnotežu – ocijenili su stručnjaci “Horvatha”.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca