PRIVREDA
Vrijeme curi za “carinu bez papira”
Primjena Zakona o carinskoj politici, a samim tim i “carine bez papira” prolongirana je za 1. april ove godine, a da li će i tada prevoznici odahnuti zavisi od Parlamenta BiH koji treba da usvoji akt o carinskim prekršajima.
Imajući u vidu aktuelnu političku situaciju u BiH, prevoznici nisu optimistični da će nadležne institucije ispoštovati navedeni rok, što potvrđuje predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS Nikola Grbić koji kaže da BiH iz dana u dan potvrđuje da je zemlja apsurda.
– Nijedno obećanje domaće vlasti ne mogu ispoštovati. Neće biti ništa od najava ni za proljeće, sama najava za 1. april govori da je to još jedna laž. Prevoznici će, nažalost, nastaviti da čekaju na carinama po tri, četiri dana – naveo je Grbić dodajući da nadležni ništa ne preduzimaju da se poboljšaju uslovi na graničnim prelazima.
Programom rada Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH za ovu godinu navedeno je da ova institucija planira nadogradnju carinskog informacionog podsistema što će omogućiti informatičku podršku poslovnim procesima iz oblasti carina koji se usaglašavaju sa zakonodavstvom Evropske unije iz te oblasti.
– To podrazumijeva elektronsko podnošenje dokumentacije i rad u bespapirnom okruženju što se odnosi i na carinske deklaracije i na prateću dokumentaciju. Planirana je implementacija aplikacije za Novi tranzitni kompjuterizovani sistem (NCTS) na međunarodnom nivou u skladu sa pravilima Konvencije o zajedničkom provoznom postupku – navedeno je u programu rada.
Načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO Ratko Kovačević pojasnio je da je primjena NCTS-a, koji podrazumijeva “carinu bez papira”, bila planirana još od 1. jula prošle godine.
– Da bi Zakon o carinskoj politici, a samim tim i “carina bez papira”, odnosno NCTS sistem mogao da bude u primjeni, BiH je trebala da usvoji zakon o carinskim prekršajima. S obzirom na to da u Parlamentu BiH taj zakon nije prošao i da nakon toga parlamentarci nisu ni zasjedali sve još tapka u mjestu – pojasnio je Kovačević.
On je podsjetio da je prvobitno sve odgođeno za početak ove godine jer se podrazumijevalo da će Parlament usvojiti pomenuti zakon.
– Nažalost, do toga nije došlo zbog čega je Savjet ministara sve prolongirao za 1. april ove godine. I taj rok zavisi od usvajanja zakona o carinskim prekršajima – naveo je Kovačević.
On objašnjava i da se NCTS prvo mora primjenjivati na nivou BiH godinu dana, nakon čega bi ona trebalo da postane punopravna članica NCTS konvencije.
– Da smo počeli sa primjenom 1. jula prošle godine već u julu ove godine mogli bismo postati punopravna članica. To znači da kada BiH postane punopravna članica neko ko kreće sa robom iz BiH carinska prijava je vidljiva u svim zemljama kroz koje ta roba prolazi pa sve do odredišta. Time se skraćuje vrijeme čekanja na granicama i troškovi – naveo je Kovačević.
Uloženo mnogo novca
Ratko Kovačević je naveo da je odrađen ogroman posao da bi počela primjena NCTS sistema, te da su uložene velike sume novca.
– Radili smo uz pomoć delegacije Evropske unije, a iz IPA fondova finansirane su aktivnosti da bi UIO postalo sertifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa – rekao je Kovačević.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA7 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu