PRIVREDA
Gasna kriza u Evropi šansa za drvoprerađivače
Gasna kriza u Evropi dostiže vrhunac usred zime, na veoma niskim temperaturama, što potrošače primorava da traže alternative za ogrev, a domaći proizvođači u tome vide šansu da pelet izvoze u još većim količinama.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, izvoz peleta tokom prošle godine iznosio je oko 22 miliona KM ili 28,4 odsto više nego godinu ranije.
– Izvoz peleta u 2020. iznosio je više od 17,1 miliona maraka. Pelet je najviše izvožen u Srbiju, Sloveniju, Makedoniju, Hrvatsku, Italiju, Bugarsku, samoproglašeno Kosovo i Njemačku – navode u Spoljnotrgovinskoj komori. Podaci takođe pokazuju da je izvoz svih vrsta ogrevnog drveta u prošloj godini iznosio više od 133,1 milion KM ili 27,5 odsto više nego godinu ranije.
Predsjednik Udruženja drvoprerađivača RS i direktor banjalučkog preduzeća “Drvoprodeks” Darko Partalo rekao je za “Glas Srpske” da svjetska kriza predstavlja šansu za domaće proizvođače.
– Mi već imamo sigurno tržište kada je riječ o drvoprerađivačkoj industriji. Izvozimo veće količine, a dobar dio prodajemo i na domaćem tržištu. U BiH se malo koristi gas, a samim tim velika je potrošnja briketa i peleta i konstantno raste – rekao je Partalo dodajući da domaći proizvođači pelet najviše izvoze u Italiju.
On kaže da su najveći problem ograničeni kapaciteti sirovine.
– Može se izvesti veća količina i ovo jeste prilika, ali je ograničen resurs – rekao je Partalo. Cijene svega, pa i peleta, su porasle, kako kaže, i do 30 odsto u zavisnosti od tržišta.
– Mislim da će i dalje rasti jer poskupljuje struja, a i zbog činjenice da sirovine manjka – rekao je Partalo.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik kaže da smo proizveli oko 137.000 tona peleta prije dvije godine, a prošle godine je bilo nešto manje zbog negativnih posljedica virusa korona i poremećenih lanaca snabdijevanja.
Kako je kazao, da bi domaći proizvođači mogli izvoziti u inostranstvo, moraju proći određenu proceduru.
– Potrebno je da imaju normu jedan, samo taj standard kvaliteta može ići vani, ali ima dosta onih koji nemaju tu normu – rekao je Šinik.
Direktor i vlasnik firme “Milić pelet” iz Šekovića Jelenko Milić takođe smatra da je kriza u vezi sa gasom u Evropi šansa za domaće firme koje se bave drvopreradom.
– Međutim, sertifikati koji su nam potrebni veoma su skupi za nas. Cijene su odletjele u nebo usljed poskupljenja sirovine. Ogrevno drvo koje ima 30 procenata kore u sebi dostiglo je cijenu čistog celuloznog drveta i ne vjerujem da će cijena peleta opadati – rekao je Milić dodajući da je trenutna cijena peleta oko 190 evra po toni.
Izvoz i uvoz
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza drvne industrije BiH tokom prošle godine iznosila je 1,709 milijardi, što je za 30,2 odsto više od izvoza godinu ranije. Vrijednost uvoza proizvoda drvne industrije tokom prošle godine iznosila je više od 494 miliona KM, što je za 30,9 odsto više od uvoza u 2020. godini.
– Ukupan promet spoljnotrgovinske razmjene drvne industrije tokom prošle godine iznosio je 2,2 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom je bila 346 odsto – pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca