PRIVREDA
Kajmak s mlijeka kupi uvozni lobi
Iako Bosna i Hercegovina količinski više izvozi mlijeka nego što uvozi, uvoz gotovih mliječnih proizvoda finansijski daleko nadjačava izvoz.
Kako su za „Nezavisne novine“ potvrdili mljekari, problem je i to što se iz BiH uglavnom izvozi mlijeko, što je sirovina, a uvoze se gotovi mliječni proizvodi, koji imaju veću vrijednost, te tako, iako BiH količinski izvozi više mlijeka nego što uvozi, finansijski uvoz daleko nadjačava izvoz.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom 2021. godine u BiH je uvezeno 53.533.365 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, u vrijednosti od 174.750.149 KM.
„U istom periodu su iz BiH izvezena 79.824.674 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, za šta je izdvojeno 93.941.128 KM“, rekli su u UIO BiH. Dodali su da je 2020. godine uvezen 68.002.551 kilogram mlijeka i mliječnih proizvoda i to po cijeni od 159.666.878 KM.
„Tokom istog perioda iz BiH su izvezena 84.014.904 kilograma ovih proizvoda, u iznosu od 94.048.329 KM“, naveli su u UIO BiH.
Podsjećamo da je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u četvrtak najavio da je iz sredstava Vlade RS milion KM namijenjen mljekarima.
„Pored milion KM, u pomoći mljekarima su voljni da učestvuju i mljekare iz Kozarske Dubice i Bileće, proizvođači i neke lokalne zajednice i kada se sva ta sredstva udruže, to je 4,7 miliona KM i dovoljno je za nabavku 1.100 junica“, naglasio je tada Pašalić.
Kako je za „Nezavisne novine“ kazao Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka RS, sektor mljekarstva je najveći, a prema njegovim riječima, obećano im je najmanje sredstava.
„Situacija u čitavoj Evropi je alarmantna u vezi s cijenama repromaterijala, kao i cijenama ulaznih inputa. Ne možemo biti zadovoljni jer su cijene mlijeka u Evropi relativno niske, a onda kod nas još niže“, rekao je Usorac.
Najavio je da ovo udruženje ove sedmice očekuje sastanak s nadležnim ministrom poljoprivrede da bi razmotrili trenutnu situaciju.
„Otkupna cijena mlijeka u RS se trenutno kreće od 60 do 70 feninga“, naveo je Usorac.
Istakao je da je izvoz mlijeka mnogo veći od uvoza, ali da je problem što je finansijski mnogo veći uvoz od izvoza. „Loša je struktura naših proizvoda, mi proizvodimo mlijeko, a druge zemlje uglavnom proizvode visokokvalitetne proizvode od mlijeka, koji su skupi. Tu mi gubimo korak s Evropom“, zaključio je Usorac.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da ono što u mljekarstvu svakako predstavlja problem je prekomjeran uvoz mlijeka u prahu, koji dodatno usložnjava situaciju u ovom sektoru.
„Poskupjela je hrana, poskupio je svaki fening koji moramo da damo na sojinu sačmu, a bukvalno nema ni tova, a ni proizvodnje mlijeka“, rekao je Marinković.
Dodao je da takođe statistika bilježi povećan izvoz mlijeka, ali da je vrijednost uvezene robe daleko veće.
„Uvozimo proizvode od mlijeka, dok mi izvozimo samo sirovinu“, kazao je Marinković, dodajući da taj sektor, koji je prilično bio stabilan u prethodnom periodu, sada doživljava udare.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za „Nezavisne novine“ je kazao da je mala otkupna cijena mlijeka, a jako su skupi inputi koji ulaze u proizvodnju tog mlijeka. „Osnovni je problem što mala otkupna cijena ne može da pokrije cijenu proizvodnje. To više ne mogu ni podsticaji pokriti“, rekao je Bićo, dodajući da je trenutna otkupna cijena oko 65 feninga.
Smanjena proizvodnja mlijeka u RS
Mljekare su prošle godine prikupile ukupno 93.218 tona sirovog kravljeg mlijeka, što je za 13,8 odsto manje u odnosu na 2020. godinu, a smanjena je i proizvodnja mlijeka za piće, podaci su Zavoda za statistiku RS. „Od toga je 87.232 tone mlijeka otkupljeno od poljoprivrednih gazdinstava s područja RS, što je za 4,1 odsto manja količina u odnosu na 2020. godinu“, navodi se u podacima ovog zavoda. Nadalje se navodi da su mljekare prošle godine u odnosu na 2020. godinu povećale proizvodnju maslaca i ostalih žutomasnih proizvoda za 5,1 odsto. „Takođe, povećana je i proizvodnja kravljeg sira za 1,6 odsto, dok je istovremeno zabilježeno smanjenje proizvodnje mlijeka za piće za 27,5 odsto, pavlake za 2 odsto i fermentisanih mliječnih proizvoda za 1,8 odsto“, stoji u podacima Zavoda za statistiku RS.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca