Connect with us

PRIVREDA

Nema nestašice i poskupljenja žitarica u BiH

Objavljeno

 


Ratno stanje u Ukrajini, koja je među najvećim izvoznicima žitarica u Evropi, ne bi trebalo da utiče na nestašicu i povećanje cijena ovih proizvoda u BiH, smatraju sagovornici „Nezavisnih“.

Ekonomista Igor Gavran kazao je da BiH žitarice najvećim dijelom uvozi iz Hrvatske, Srbije i Mađarske, tako da direktni efekat na snabdijevanje žitaricama ne bi trebalo da osjeti zbog dešavanja u Ukrajini.

„Međutim, žitarice su berzanska roba i očekivan je rast cijena na svjetskom tržištu u slučaju prekida lanaca snabdijevanja i smanjenja količina koje Ukrajina i Rusija izvoze, što bi posredno dovelo i do rasta cijena za sve, pa tako i za BiH. Naša domaća proizvodnja je minimalna, ali bi rast svjetskih cijena žitarica omogućio i našim proizvođačima da prodaju robu po višim cijenama i da od toga imaju koristi, a možda ih i motivisao na povećanje proizvodnje, što bi dugoročno koristilo BiH“, objasnio je Gavran.

Prema njegovim riječima, sve ovo najviše zavisi od trajanja rata u Ukrajini i obima poremećaja lanaca snabdijevanja, odnosno uticaja sankcija na trgovinu.

„U najboljem scenariju moguće je da efekti budu kratkotrajni, a u najgorem slučaju dužeg rata i drastičnog smanjenja izvoza žitarica iz Ukrajine i Rusije svakako da bi efekti bili teži i mogli bismo očekivati znatno više cijene na svim tržištima. Nestašice su ipak najmanje realne, jer ipak još mnogo drugih zemalja nudi ove proizvode, a odgovorne vlade imaju i značajne robne rezerve za svoje potrebe“, objasnio je Gavran.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je u ovom trenutku teško davati procjenu, ali smatra da će se, ako se uskoro ratna situacija završi, nastaviti normalno proizvodni proces, te da neće biti nekih velikih posljedica po ekonomiju, kako za cijelu Evropu, tako i za BiH.

Reklama

„Sa druge strane, ova ratna situacija bi mogla dovesti do povećane tražnje žitarica, što bi naravno dovelo do povećanih cijena na tržištu. Mi svakako za većinu proizvoda zavisimo od cijena na svjetskom tržištu, tako da ukoliko dođe do poskupljenja u svijetu, doći će i kod nas, bez obzira ako država poduzme mehanizme da to spriječi“, naglasio je Đogo.

Dodao je da je poznato da ukoliko nešto poskupi na svjetskom tržištu, da se to veoma brzo desi i kod nas.

„Ipak, kada dođe do pojeftinjenja nekih proizvoda, mi to tek kasnije osjetimo, a ne odmah kako je to kada poskupi“, pojasnio je Đogo.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i vlasnik „Krajina klasa“, rekao je da uprkos situaciji u Ukrajini, ne očekuje trajno povećanje cijena žitarica u Evropi, ali Bosni i Hercegovini.

„Ono što je značajno je da nismo svjedočili nekim većim sušama i tome da fali žita. Ovo su više neke spekulacije na berzi, nego stvarni razlozi, tako da ja ne vidim uopšte mogućnost da bi moglo doći do trajnog povećanja cijena žitarica kod nas“, istakao je Trivić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u toku prošle godine nije bilo uvoza žitarica iz Ukrajine.

Reklama

„Tokom 2020. godine uvezeno je 21.000 kilograma žitarica ukupne vrijednosti 34.579 KM, a 2019. godine takođe nije bilo uvoza žitarica iz Ukrajine“, rekli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu