Connect with us

PRIVREDA

Od utorka u Srpskoj veća naknada za topli obrok

Objavljeno

 


U Republici Srpskoj će od 22. februara biti povećana naknada za topli obrok – saopštili su danas iz Saveza sindikata Republike Srpske.

Kako navode, visina toplog obroka utvrđena je Odlukom Vlade Republike Srpske o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku i iznosi 0,75 odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, za svaki radni dan.

„Prema tome, od 22. februara ove godine, radnik ima pravo na topli obrok u bruto iznosu od 11,60 KM, odnosno 8 KM u neto iznosu, za svaki dan koji je radnik bio na poslu“, preciziraju iz Saveza sindikata Republike Srpske.

Pored prava na platu, pravo na topli obrok je osnovno pravo radnika iz radnog odnosa koje proističe iz odredbi Zakona o radu. Zakonska obaveza svih poslodavaca u Republici Srpskoj je da radniku isplaćuju naknadu troška toplog obroka u novcu, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana.

„Na primjer, ukoliko radnik u toku mjeseca ima 22 radna dana, topli obrok mu iznosi 176 KM. Ovo je najmanji iznos toplog obroka, Kolektivnim ugovorom Sindikat i poslodavci mogu utvrditi i veći iznos toplog obroka“, izračunali su u Savezu sindikata.

U slučaju obavljanja prekovremenog rada, dužeg od tri časa dnevno, radnik ima pravo na još jedan dodatni topli obrok.

Reklama

Ako je poslodavac organizovao ishranu radnika, svi troškovi pripremanja toplog obroka ne bi trebali biti ispod iznosa koji je propisan u slučaju isplate troškova toplog obroka radnicima u novcu, jer je Zakonom o porezu na dohodak Republike Srpske propisano da poslodavac ne plaća porez na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa na troškove pripremanja toplog obroka u vlastitim restoranima kod poslodavca ili toplog obroka isporučenom poslodavcu od lica registrovanog za usluge keteringa, a najviše do 4,50 KM dnevno po zaposlenom.

Ukoliko trošak toplog obroka, isporučen putem keteringa, iznosi manje od 8 KM, poslodavac treba da radniku isplati razliku toplog obroka u novcu.

Organizovana ishrana od strane poslodavca podrazumjeva pravilnu, zdravu i kvalitetnu ishranu prilagođenu naporima koje zaposleni ulažu u toku rada.

Radnici ne ostvaruju pravo na topli obrok u slučaju korišćenja godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene spriječenosti za rad i neplaćenog odsustva.

Radnicima čije se plate finansiraju iz budžeta i fondova (obrazovanje, kultura, policija, pravosuđe, uprava, javne službe i zdravstvo), naknada za topli obrok se ne isplaćuje, već je uračunata u platu u skladu sa zakonima o platama.

U cilju obezbjeđivanja prava na topli obrok svim radnicima u Republici Srpskoj, Savez sindikata Republike Srpske i granski Sindikati budžetskih i fondovskih korisnika su pokrenuli inicijativu za posebno iskazivanje naknade za topli obrok na postojeće plate radnicima u obrazovanju, kulturi, policiji, pravosuđu, upravi, javnim službama i zdravstvu.

Reklama

Savez sindikata Republike Srpske poziva sve radnike – članove Sindikata da prijave, svaku vrstu zloupotreba poslodavaca (neisplaćivanje naknade za topli obrok, isplaćivanje toplog obroka u manjem iznosu) kako bi zaštitili njihova prava putem regionalnih kancelarija Službe za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata Republike Srpske.

Agencije

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu