Connect with us

PRIVREDA

Poskupljenja koče još veći izvoz krastavaca

Objavljeno

 


Manje cijene repromaterijala kao što su mineralno đubrivo i gorivo mogle bi dovesti do još većeg izvoza krastavaca kornišona iz Bosne i Hercegovine, smatraju sagovornici „Nezavisnih“.

Naime, prošle godine je iz BiH izvezeno kornišona za više od 14 miliona KM, što je veći izvoz u odnosu na 2020. godinu za skoro tri miliona KM.

Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, kazao je da je razgovarao sa predsjednikom Grupacije proizvođača krastavaca kornišona ovog kantona o njihovim problemima.

„Veliki problem je cijena mineralnog đubriva, zaštitnih sredstava i goriva. Obavljeni su razgovori sa kupcima krastavaca kornišona i cijene otkupa će biti iste, dok je nabavka paketa i ostalo sve poskupjelo“, kazao je Selimović za „Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, organizatori otkupa i firme koje se bave kooperativnim odnosom proizvođačima isporučuju cjelokupni paket na kućni prag, i to od rasadnog materijala i đubriva do zaštitnih sredstava.

„Tu su i agronomi koji prate proizvodnju, a otkup se vrši od kuće do kuće i tu je velika potrošnja goriva. Najgore je trenutno kako sada postići istu proizvodnju s obzirom na to da se u proizvodnji kornišona koristi mnogo đubriva. To su trenutno najveći problemi“, naglasio je Selimović.

Reklama

Kilogram prve klase krastavaca kornišona je 1,5 KM, druge klase 0,75 KM, dok je treća 0,15 KM.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, rekao je za „Nezavisne novine“ da postoji interesovanje za krastavce kornišone i u Srbiji i BiH.

„U zadnjih nekoliko godina otkup kornišona dobro funkcioniše i sve što se proizvede se otkupi, tako da su zadovoljni i proizvođači, ali i kupci. Međutim, poskupljenje repromaterijala, kao što su mineralna đubriva i gorivo, uticalo bi na veću proizvodnju krastavaca kornišona, ali i drugog povrća“, dodao je Mastalo.

Istakao je da povrtari još kalkulišu i čekaju da vide da li će doći do pojeftinjenja repromaterijala.

„Cijene su podivljale, ali imamo podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, te postoji šansa da bi moglo biti jeftinije, i to bi onda uticalo na još veću proizvodnju krastavaca. Ako ostanu ovakve cijene, onda nisam siguran“, naveo je Mastalo.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u toku prošle godine je iz BiH izvezen 7.502.071 kilogram krastavaca kornišona ukupne vrijednosti 14.299.068 KM.

Reklama

„Najviše je izvezeno u Njemačku, i to 4.993.818 kilograma vrijednosti 10.382.441 KM, zatim slijedi izvoz kornišona u Hrvatsku, i to 1.124.604 kilograma vrijednosti 1.892.378 KM, te Slovenija 954.593 kilograma vrijednosti 1.516.863 KM“, stoji u ovim podacima.

Tokom 2020. godine izvezeno je 5.956.560 kilograma krastavaca kornišona vrijednosti 11.529.711 KM.

„U toku 2020. godine najviše je takođe izvezeno u Njemačku, i to 3.373.980 kilograma vrijednosti 6.761.208 KM“, navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

S druge strane, tokom prošle godine su uvezena 3.832.133 kilograma krastavaca kornišona, ukupne vrijednosti 3.440.834 KM.

„Najviše je uvezeno iz Albanije, i to 2.971.151 kilogram vrijednosti 2.386.913 KM“, podaci su UIO BiH.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu