PRIVREDA
Kroz privredu, sport, kulturu i humani rad: Marinko Umičević cijeli život posvetio Banjaluci
On je na čelu jedne od najvećih i najuspješnijih tvornica u Republici Srpskoj, Banjalučanin je, koji je svoj život posvetio svojoj Banjaluci i tvornici koju uspješno vodi i u kojoj je proveo skoro pola vijeka.
Iza njega su desetine hiljada doniranih pari obuće, hiljade i hiljade uručenih donacija u robi i novcu, isto toliko i učešća u raznim humanitarnim projektima.
On preko tvornice, ali i lično iz svog novčanika pomaže desetine sportskih kolektiva u Republici Srpsko, a volonterski je angažovan u isto toliko sportkih organizacija u Republici Srpskoj i BiH, a da nikada nije od klubova ili sportskih organizacija uzeo niti jednu marku za gorivo ili bilo koji trošak tih angažmana.
Svako onaj kome je bila potrebna pomoć, a obratio se njemu, dobio je podršku, a uvijek ima vremena da sasluša i ugosti svakog, od običnog čovjeka, djece iz vrtića, osnovaca, preko srednjoškolaca, studenata, radnika, penzionera, sportista i sportskih radnika, do raznih velikih i malih privrednika i najviših funkcionera, poput direktora, ministara, predsjednika. Njemu nije bitno ko je ko, on gleda ko je čovjek.
Svojim znanjem i izuzetnom energijom, iako narušenog zdravlja, stiže da uspješno upravlja tvornicom, da niže poslovne uspjehe, ali i da vodi rukometne saveze, i učestvuje u radu desetina sportskih klubova iz Banjaluke, a uz sve to i da bude odbornik u Skupštini grada Banjaluka, i da tamo zastupa interese svojih sugrađana, nerijetko bez dlake na jeziku, jer istina u lice, za njega je svetinja.
Svoje radnike cijeni kao rijetko ko, a oni mu uzvraćaju istom mjerom, pa im za djecu obezbjeđuje besplatne udžbenike, organizuje radničke proslave, dijeli im prigodne poklone, ali im i organizuje besplatne zdravstvene preglede, jer mu je zdravlje radnika na prvom mjestu.
Njega karakteriše upornost, znanje, iskustvo, ljubav prema svom gradu i Republici, velika energija, ali i veliko srce, ljudskost i sposobnost da prepozna i uoči kome je potrebna pomoć i podrška, koju je spreman da pruži u svakom trenutku.
Mislim da ste do sada već prepoznali o kome je riječ. On je Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće „Bema“ Banjaluka, koja sa Marinkom na čelu niže samo uspjehe i postala je jedan od simbola grada Banjaluka, te izrasla u istinskog privrednog giganta. Pored toga, marinko je odbornik u gradskoj Skupštini, član Senata Republike Srpske, priznati sportski radnik i poznati humanista, odnosno čovjek velikog srca.
Iza ovog čovjeka I firme na čijem je čelu je pregršt uspjeha, ali i pregršt priznanja, što samo pokazuje količinu društvene odgovornosti Marinka Umičevića I “Beme”, a koju možemo vidjeti gotovo svakodnevno.
“Rođen sam u Banjaluci, cijeli život živim u Banjaluci, svoj radni vijek sam proveo u tvornicama obuće ‘Bosna’ i ‘Bema’, četvrti mandat sam odbornik u Skupštini grada i pokušavam da u granicama mogućnosti, koliko toliko, utičem na pozitivna dešavanja i pozitivne promjene u gradu Banjaluci”, rekao je Umičević, koji već 45 godina radi u Tvornici obuće “Bosna” i sada “Bema”.
Sada je, zaista, došao red na Grad Banjaluku i Banjalučane, da pokažu da cijene rad, trud i zalaganje Marinka Umičevića za grad na Vrbasu, za sport, kulturu i mlade u Banjaluci, za svu onu podršku koju decenijama pruža svima. Ako je iko zaslužio najviše gradsko priznanje u ovoj godini, to je upravo Marinko Umičević – prije svega čovjek, a onda privrednik, tehnički direktor, političar, sportski radnik, humanista…”Ključ grada Banjaluka” bi došao u prave ruke, sasvim zasluženo, jer djela govore više od riječi. Međutim, svima je dobro poznato da je najteže biti najbolji upravo u svom gradu i svojoj sredini, ali Marinko može preskočiti I tu stepenicu, jer njegova društvena odgovornost ne poznaje granice.
Banjaluka.net
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca