PRIVREDA
I za zubara više para
Talasu poskupljenja pridružili su se i stomatolozi širom Srpske koji su zbog promjena cjenovnika repromaterijala podigli cijene svojih usluga do 20 odsto, što predstavlja još jedan udar na kućne budžete stanovnika.
U Komori doktora stomatologije RS kažu da je u toku izrada cjenovnika preporučenih minimalnih cijena, koje će se koristiti u privatnim stomatološkim ambulantama, ali su neke ordinacije već povećale cijene zdravstvenih usluga.
– Nije to enormno povećanje, već od deset do dvadeset odsto – rekao je predsjednik Komore doktora stomatologije RS Saša Dabić.
Objasnio je da je do poskupljenja usluga moralo doći jer su dentalne kuće, od kojih privatne stomatološke ambulante nabavljaju sav materijal, povećale cijene.
– Na primjer, cijene rukavica i maski skočile za i više od 100 odsto. Privatne ambulante, nakon deset ili čak i više godina, primorane su da povećaju cijene svojih usluga, jer poslovati po starim cijenama, a izmirivati redovno obaveze prema državi i dobavljačima bilo je nemoguće – kazao je Dabić.
Pozitivno je, kako kaže, da se u posljednjih četiri-pet godina polako mijenja svijest stanovnika o važnosti oralne higijene, dodavši da je na tome važno raditi još od malih nogu.
– Neću reći da cijena diktira brigu o zdravlju, ali to je jedan od faktora koji naše pacijente tjeraju na redovne preventivne preglede, jer redovan pregled košta mnogo manje od popravke – rekao je Dabić.
U banjalučkoj stomatološkoj ordinaciji “Davidović” kažu da su podigli cijene usluga za pet do deset maraka.
– Još se niko od pacijenata nije žalio na poskupljenje. Cijene repromaterijala skočile su za nekih 20 odsto, što je uticalo na formiranje novog cjenovnika – kazali su u ovoj ordinaciji dodajući da vađenje zuba košta 25 maraka.
Slična situacija je i u Prnjavoru, gdje u stomatološkoj ordinaciji “Dr Topić” kažu da su građani svjesni da je do poskupljenja moralo doći.
– Naše usluge su malo poskupjele. Pokušavamo da izađemo ljudima u susret koliko god možemo i da se prilagodimo trenutnoj situaciji, kao i platežnoj moći stanovništva – rekli su u ovoj ordinaciji dodajući da veliki problem predstavlja to što je sav potrošni materijal znatno poskupio.
I građani Trebinja će zube od sada popravljati po malo višim cijenama.
– Cijene smo digli za nekih 10 do 20 odsto. Plombe su sa 30 maraka skočile na 35 maraka. To je i dalje ništa, čisto da se može malo preživjeti – rekli su u stomatološkoj ordinaciji “Filipović” u ovom gradu.
U stomatološkoj ordinaciji “Mišeljić” iz Bijeljine kažu da cijene usluga nisu mijenjali posljednjih pet godina, te da ih neće ni mijenjati još neko vrijeme.
– Zbog situacije koja je ionako teška ne želimo opterećivati građane i u narednih nekoliko mjeseci ćemo se uklopiti sa starim cijenama, dok ne vidimo kako će se situacija odvijati – poručili su iz ove ordinacije.
Dijaspora
U stomatološkim ambulantama s nestrpljenjem čekaju dolazak ljudi iz dijaspore, za koje kažu da su redovniji pacijenti od onih koji žive u Srpskoj.
– Još nisu počeli da dolaze, a vidjećemo kako će se situacija odvijati na ljeto. Ali veoma je bitno napomenuti da je cjenovnik isti za sve pacijente bez obzira na to odakle dolaze – kazali su u bijeljinskoj ordinaciji “Mišeljić”.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca