PRIVREDA
Mlijeko ide po starim cijenama
Farmeri širom Srpske i FBiH, koji su zatražili povećanje otkupne cijene od 1. aprila, bili su primorani da produže rok za to, dok iz mljekara poručuju da podržavaju zahtjeve, ali ističu da ništa ne mogu uraditi u toku ovog mjeseca, jer i oni moraju formirati nove cjenovnike prema marketima.
Proizvođači iz oba entiteta su početkom sedmice uputili dopis svim prerađivačima u zemlji u kojima su naveli da je od 1. aprila minimalna cijena mlijeka standardnog kvaliteta 0,95 maraka po litru. Zaprijetili su i obustavom isporuke mlijeka te gašenjem proizvodnje ukoliko njihovi zahtjevi ne budu poštovani.
Međutim to se u petak nije desilo, a predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i uzgajivača goveda u RS Čedomir Borojević rekao je za “Glas Srpske” da nije lako prestati sa isporukom, ali da farmeri ne odustaju od svojih zahtjeva.
– Situacija se mijenja na dnevnom nivou i videćemo da li će se nešto promijeniti za desetak dana. Na mojoj farmi dnevno se proizvodi 4.200 litara i zamislite kada bih ja to sve morao baciti, koliki bi to bio gubitak. U pitanju je i sudbina 30 zaposlenih, od čega je 15 samo na farmi – rekao je Borojević.
Dodao je da je cijena mlijeka u ovom trenutku veoma niska, a unazad nekoliko godina nije povećavana.
– Na moju godišnju proizvodnju od 1.300.000 litara isporučenog mlijeka za ovih nekoliko godina na gubitku sam i više od milion maraka – kazao je Borojević.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS Vladimir Usorac kaže da je situacija krajnje neizvjesna.
– Vidjećemo kako će se razvijati u narednom periodu. Vidjećemo ko će nastaviti da otkupljuje mlijeko – rekao je Usorac.
Vlasnik bijeljinske mljekare “Dule” Duško Cvjetinović rekao je za “Glas Srpske” da su mljekari i u petak predavali svoje mlijeko po istim cijenama kao i ranije.
– Svako se bori za veću cijenu i smatram da ona treba da bude veća, ali srazmjerno, a onoliko koliko su oni rekli u BiH je nemoguće – rekao je Cvjetinović dodavši da nije realno ni da svaki litar svakog proizvođača isto košta.
Ako dođe do povećanja otkupne cijene, lančanom reakcijom doći će i do poskupljenja mliječnih proizvoda u marketima.
– Možeš jedan mjesec ići u propast, ali više te nema. Logično je da se naprave kalkulacije, ali je to nemoguće tako brzo uraditi. Zbog obaveze prema marketima gdje se mora podnijeti zahtjev za poskupljenje, nema šanse da mlijeko poskupi u ovom mjesecu – rekao je Cvjetinović.
Vlasnik bilećke mljekare “Pađeni” Nenad Vukoje kaže da još nisu “pali” nikakvi dogovori, ali ako sve mljekare prihvate ponuđenu cijenu, uklopiće se i oni.
– Ne možemo mi ići iznad ili ispod ostalih. Ali sada odmah je nemoguće stvoriti budžet koji nema niko od nas. Ne možemo u marketima preko noći dići cijene, jer postoje neke klauzule u ugovoru, koji kažu da se promjena cijena mora najaviti mjesec dana unaprijed. Vidjećemo šta će biti – rekao je Vukoje. Kako je dodao, cijena otkupa u ovom mjesecu će biti do 0,73 KM, u zavisnosti od kvaliteta mlijeka, količine i nekih drugih faktora koji su ukalkulisani, a zasigurno neće biti nikom ispod 0,63 KM.
Premija
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS isplatilo je u petak 2.185.608 KM po osnovu podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela.
– Isplaćena je premija za mlijeko za januar 2022. godine – saopšteno je iz ministarstva.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca