PRIVREDA
Srpska u poziciji da značajno investira
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da u Republici Srpskoj gotovo nema opštine gdje kapitalni problemi nisu riješeni, kao i da je Srpska došla u poziciju da može značajno da investira.
– Vlast u Republici Srpskoj već godinama se bavi rješavanjem kriza, od one izazvane poplavama, preko krize na globalnom nivou, do one izazvane pandemijom virusa korona, a sada izazvane dešavanjima u Ukrajini – naveo je Dodik.
Dodik kaže da onaj ko hoće da pogleda, može samo da kaže da je Srpska napredna uprkos svemu.
– Rekao bih da smo mi krizna vlast, rješavamo samo krize. A onaj ko hoće da pogleda, reći će da je Republika Srpska napredna, jer mnogo toga ranije nije postojalo – istakao je Dodik.
On je rekao da je na području Istočnog Sarajeva izgrađena zgrada Vlade Republike Srpske, sportska dvorana i bolnica, te da se može reći da je ponikao čitav jedan grad koji nije postojao prije 20 godina.
Dodik je naveo da sve ovo nije bilo moguće prije desetak godina, jer je Republika Srpska bila u obavezi da plaća reparacije kao što je stara devizna štednja, ali i ratna šteta, te druge obaveze koje su odnijele ogroman novac.
– Naravno, mi moramo da dižemo standard života na viši nivo, što znači da se moramo baviti ekološkim pitanjima, ne samo da podižemo svijest stanovništva, već da gradimo različite ekološke centre koji omogućavaju da se priroda očuva. To je ono što i činimo – istakao je srpski član Predsjedništva.
On je napomenuo da je za Republiku Srpsku bitno da ima dovoljno energije i hrane, kao i da Srpska ima ozbiljne pretpostavke i za jedno i za drugo.
– Ako ne budemo vodili autentičnu politiku, mogli bismo doći u situaciju da nas neke asocijacije sa strane preuzmu, odnosno da nam preuzmu energiju, tako da moramo ostati samostalni u smislu donošenja odluka o našim perspektivama – naglasio je Dodik za RTV Istočno Sarajevo.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska bi trebala da se razvija u tri pravca – prvi je proizvodnja energije koja mora biti dovoljna za Republiku Srpsku, ali i da bude viškova koji će se izvoziti, kako bi Srpska mogla da nastavi sa politikom očuvanja niskih cijena energije na domaćem tržištu.
Kao drugi pravac Dodik je naveo proizvodnju hrane, gdje je akcenat stavljen na obrađivanje vlastitih parcela, ne samo za ličnu prehranu, već proizvodnja zdrave hrane, čiji je značaj prepoznat u cijelom svijetu.
On je pomenuo komercijalnu proizvodnju na području Podrinja, Semberije, Posavine, Lijevča polja, za koje je rekao da je riječ o ozbiljnoj površini koju treba pripremiti.
– U Republici Srpskoj ove godine je posijano 20 odsto više pšenice nego što je to bilo prošle godine – rekao je Dodik i dodao da nadležne institucije u Srpskoj ulažu ozbiljan novac.
Srpski član Predsjedništva je istakao da je treći pravac razvoja Republike Srpske edukacija stanovništva u informacionim tehnologijama, bez kojih nema razumijevanja današnjih procesa, te dodao da nakon toga ide sve ostalo, kao što je unapređenje obrazovanja, te razvoj turizma.
– Ulagali smo u Hercegovinu kao turističku destinaciju, gdje je najprepoznatljivije Trebinje. Tu je Višegrad, gdje smo gradnjom Andrićgrada skrenuli pažnju i privukli značajna broj turista, Јahorina, kao dominantan turistički kapacitet, a tu su još turističke destinacije Banjaluka, Foča – naveo je Dodik.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska mora privući turiste kako bi njihov broj na godišnjem nivou iznosio dva miliona.
U IZRADA STUDIЈA UREĐENjA SAOBRAĆAЈNE INFRASTRUKTURE SRPSKE
Dodik je izjavio da je u izradi studija saobraćajne infrastrukture Republike Srpske kojom će ova oblast biti potpuno uređena.
– Želimo da uradimo da konekcija brze ceste koja ide od Višegrada prema Istočnom Sarajevu povučemo prema Rudom, spustimo teritorijom Republike Srpske prema Foči i dalje prema Trebinju. To će biti prioritet u rangu svih komunikacijskih puteva koji pravimo u Republici Srpskoj – rekao je Dodik.
On je istakao da je nemoguće sve to realizovati za par godina, te da je riječ o generacijskom poslu.
Dodik je naveo i da se radi na projektima izgradnje treće kolovozne trake preko Romanije, izgradnja gondole Pale-Јahorina, rekonstrukcije magistralnih puteva Foča-Tjentište i Foča–Šćepan polje, izgradnji zgrade Rektorata i Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu, te probijanja tunela koji bi se poboljšala komunikacija između opština Istočno Novo Sarajevo i Pale.
– Sve su to živi projekti na kojima se radi. Mora se od nečega krenuti jer je ponekad dovoljno i da se o nečemu govori jer se i tako vrši pritisak da počne da se radi – rekao je Dodik za RTV Istočno Sarajevo.
On je podsjetio kako je u vrijeme kada je bio na čelu Vlade Republike Srpske i izgradnje puta od Istočnog Novog Sarajeva do Јahorine u opštoj nestašici novca bilo teško da se izdvoje sredstava za razliku od danas.
– Kada se sabere mislim da je vlast koju sam ja predstavljao ili partija koju ja predstavljam u ovom dijelu Republike Srpske uložila više od jedne milijarde KM budžetskih sredstava u različite objekte – od Osnovne škole „Petar Petrović Njegoš“ do školske dvorane u Vojkovićima – rekao je Dodik koji je i predsjednik SNSD-a, naglašavajući da će se i dalje tako činiti.
On je naveo da je Republika Srpska kada je SNSD došao na vlast imala bruto domaći proizvod od četiri milijarde KM, a danas on iznosi 13 milijardi.
Kad je riječ o odnosima Srbije i Republike Srpske, Dodik je istakao da je to životno pitanje.
– Srbija u nekom državotvornom teritorijalnom smislu naravno percipira Kosovo kao jedno od važnih pitanja. Ali, najvažnije nacionalno pitanje Srbije je Republika Srpska gdje živi milion Srba. To sada u Srbiji razumiju bolje nego što je to bilo ranije – smatra Dodik.
On je ukazao na to da se Srbija promjenila i da danas ima potencijal da nešto učini u smislu razvijanja odnosa.
– Ti odnosi su danas najbolji mogući. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić imao je empatiju i razumijevanje, ali isto tako su budžetska sredstava Srbije povećana i može se tu pomoći – rekao je Dodik.
On je istakao da je podjednako važna i politička podrška Republike Srpske procesima koji su vezani za samu Srbiju, ali i podrška Srbije Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Preuzeto: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE9 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca