Connect with us

PRIVREDA

U moru poskupljenja i malinari najavljuju korekcije: Kilogram “crvenog zlata” koštaće 15 maraka

Objavljeno

 


S obzirom na to da su poskupljena postala neminovnost, i malinari u Srpskoj najavljuju korekcije cjenovnika, pa će kupci po svemu sudeći za kilogram “crvenog zlata” izdvajati duplo više nego lani, odnosno i do 15 maraka.

Prosječna cijena kilograma malina prošle godine iznosila je oko sedam maraka, a za kupine su građani morali izdvojiti više od četiri marke.

Predsjednik Udruženja malinara “Vilamet” iz Bratunca, Srebrenice i Milića Ljubiša Alempić kaže za “Glas Srpske” da su malinari u problemu, jer proizvodnja zavisi od mnogo faktora. Objasnio je da su cijene repromaterijala znatno skočile, što im zadaje glavobolju.

– Ove godine očekujemo bolju otkupnu cijenu, prema nekim informacijama kilogram maline mogao bi koštati deset, pa čak i do 15 maraka – rekao je Alimpić.

Kako kaže, još je rano za bilo kakva predviđanja, jer berba kreće polovinom juna.

– Mi ne izvozimo ništa, proizvod prodajemo hladnjačarima, a oni ih dalje izvoze u zemlje Evropske unije, prevashodno u zapadnu Evropu, a nešto malo i u Rusiju – rekao je Alempić.

Reklama

Prošla godina, kako objašnjava, bila je dobra, ali ono što zabrinjava je činjenica da propadaju mnogi malinjaci širom Srpske.

– Koliko god da se cijena poveća, uvijek se očekuje veća zarada, jer naši malinari se trude da imaju dobar proizvod, pa za kvalitet hoće i adekvatnu cijenu – naglasio je Alempić.

Proizvođači trenutno, kako kaže, najviše strahuju od sušenja zasađenih malina, jer je sada period kada malina izlazi.

– Kiša je dobrodošla. Nemamo poteškoća kao voćari sa drvenastim voćem, jer kupina i malina cvjetaju tek kada se razviju. Mraz koji je bio nekoliko dana neće ostaviti velike posljedice, jer ne može da odnese rod – istakao je Alempić.

Jedan od najvećih proizvođača malina iz Bratunca Marko Živković rekao je za “Glas” da će ovogodišnji proces proizvodnje pa do same berbe malinare koštati znatno više nego prethodnih godina.

– Proizvođačima veliki problem predstavlja poskupljenje đubriva, čije su cijene skočile i do 300 odsto. Pretpostavke su da će biti veća i ovogodišnja cijena maline, jer dešavanja na globalnom nivou utiču na sam standard i krajnju cijenu – priča Živković koji dio roda predaje u hladnjaču koja pakuje maline, a dio odlazi na tržište Srbije.

Reklama

Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić rekao je da su malinari kao i svi ostali proizvođači primorani da povećaju cijenu svog proizvoda.

– Problem otkupa i zagarantovana cijena generalno je problem poljoprivrede, pa ne zaobilazi ni malinare. Sigurno je da će doći do poskupljenja. Pitanje je da li malinari imaju isplativost i računicu i ako kilogram košta deset maraka, a s druge stran, kupcima će svako poskupljenje teško pasti – rekao je Vasilić.

Sezonci

Jovan Vasilić kaže da će se malinari susresti sa velikim problemom, a to su sezonski radnici, do kojih je skoro pa nemoguće doći.

– Pitanje je ko će obrati maline, veliki će to biti problem i to ne samo malinarima nego i za sve ostale proizvođače širom Srpske – rekao je Vasilić.

Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu