PRIVREDA
U moru poskupljenja i malinari najavljuju korekcije: Kilogram “crvenog zlata” koštaće 15 maraka
S obzirom na to da su poskupljena postala neminovnost, i malinari u Srpskoj najavljuju korekcije cjenovnika, pa će kupci po svemu sudeći za kilogram “crvenog zlata” izdvajati duplo više nego lani, odnosno i do 15 maraka.
Prosječna cijena kilograma malina prošle godine iznosila je oko sedam maraka, a za kupine su građani morali izdvojiti više od četiri marke.
Predsjednik Udruženja malinara “Vilamet” iz Bratunca, Srebrenice i Milića Ljubiša Alempić kaže za “Glas Srpske” da su malinari u problemu, jer proizvodnja zavisi od mnogo faktora. Objasnio je da su cijene repromaterijala znatno skočile, što im zadaje glavobolju.
– Ove godine očekujemo bolju otkupnu cijenu, prema nekim informacijama kilogram maline mogao bi koštati deset, pa čak i do 15 maraka – rekao je Alimpić.
Kako kaže, još je rano za bilo kakva predviđanja, jer berba kreće polovinom juna.
– Mi ne izvozimo ništa, proizvod prodajemo hladnjačarima, a oni ih dalje izvoze u zemlje Evropske unije, prevashodno u zapadnu Evropu, a nešto malo i u Rusiju – rekao je Alempić.
Prošla godina, kako objašnjava, bila je dobra, ali ono što zabrinjava je činjenica da propadaju mnogi malinjaci širom Srpske.
– Koliko god da se cijena poveća, uvijek se očekuje veća zarada, jer naši malinari se trude da imaju dobar proizvod, pa za kvalitet hoće i adekvatnu cijenu – naglasio je Alempić.
Proizvođači trenutno, kako kaže, najviše strahuju od sušenja zasađenih malina, jer je sada period kada malina izlazi.
– Kiša je dobrodošla. Nemamo poteškoća kao voćari sa drvenastim voćem, jer kupina i malina cvjetaju tek kada se razviju. Mraz koji je bio nekoliko dana neće ostaviti velike posljedice, jer ne može da odnese rod – istakao je Alempić.
Jedan od najvećih proizvođača malina iz Bratunca Marko Živković rekao je za “Glas” da će ovogodišnji proces proizvodnje pa do same berbe malinare koštati znatno više nego prethodnih godina.
– Proizvođačima veliki problem predstavlja poskupljenje đubriva, čije su cijene skočile i do 300 odsto. Pretpostavke su da će biti veća i ovogodišnja cijena maline, jer dešavanja na globalnom nivou utiču na sam standard i krajnju cijenu – priča Živković koji dio roda predaje u hladnjaču koja pakuje maline, a dio odlazi na tržište Srbije.
Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić rekao je da su malinari kao i svi ostali proizvođači primorani da povećaju cijenu svog proizvoda.
– Problem otkupa i zagarantovana cijena generalno je problem poljoprivrede, pa ne zaobilazi ni malinare. Sigurno je da će doći do poskupljenja. Pitanje je da li malinari imaju isplativost i računicu i ako kilogram košta deset maraka, a s druge stran, kupcima će svako poskupljenje teško pasti – rekao je Vasilić.
Sezonci
Jovan Vasilić kaže da će se malinari susresti sa velikim problemom, a to su sezonski radnici, do kojih je skoro pa nemoguće doći.
– Pitanje je ko će obrati maline, veliki će to biti problem i to ne samo malinarima nego i za sve ostale proizvođače širom Srpske – rekao je Vasilić.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca