PRIVREDA
Saša Grabovac: Prolazi vrijeme jeftinog novca
Evropska centralna banka (ECB) u narednom periodu planira da poveća kamatne stope kako bi pokušala ukrotiti galopirajuću inflaciju u evrozoni, a što će se indirektno i negativno odraziti i na finansijski i privredni sektor u BiH.
Smatra ovo izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac pojašnjavajući kako vrijeme jeftinog novca polako, ali sigurno prolazi i postaje prošlost.
– Iako ne vjerujem da će ovo podizanje kamatnih stopa od strane ECB-a biti radikalno, određene negativne posljedice ćemo sigurno osjetiti, a posebno sektor privrede koji već posluje u ambijentu ekonomske neizvjesnosti. Ovaj rast kamata će prije svega osjetiti oni koji planiraju dizati kredite, a posebno oni koji budu željeli da refinansiraju svoje dosadašnje kreditne obaveze. Moraće se zaduživati po višim cijenama – istakao je Grabovac te dodao da će ove korekcije kamatnih stopa sigurno uticati i na državu, entitete i lokalne zajednice.
GLAS: Da li u datim okolnostima, a do kojih je došlo zbog pandemije i rata u Ukrajini, može doći i do stagflacije u evrozoni, ali i BiH, odnosno do daljeg divljanja cijena i zaustavljanja rasta privrede?
GRABOVAC: Rat u Ukrajini je samo zakomplikovao ionako tešku i komplikovanu situaciju u Evropi. Stoga postoji velika vjerovatnoća da u pojedinim evropskim zemljama dođe do stagflacije. Nadam se da to neće imati neke velike i globalne razmjere i da neće dugo trajati. Da li će do nje doći i u kojem obimu, zavisiće prije svega od daljih dešavanja oko Ukrajine i između Rusije i Zapada, ili, recimo, neke nove zdravstvene krize koja bi se mogla desiti.
GLAS: Da li je moguće zaustaviti ovaj rast cijena te koliko je on ekonomski opravdan u svim slučajevima?
GRABOVAC: Kao prvo, veoma je ograničen instrumentarij kojim naše vlasti mogu uticati na rast cijena i inflaciju, a posebno imajući u vidu karensi bord. Takođe, treba znati i da ova inflacija nije od juče. Aktuelna kriza oko Ukrajine samo je dolila ulje na vatru i sigurno će i naredni period biti obilježen negativnim kretanjima, a pogotovo imajući u vidu otežane i prekinute lance snabdijevanja. Potražnja je sve veća, a što lančano dovodi do rasta inflacije i cijena na tržištu. Kada je u pitanju BiH, uzroci inflacije su spoljni. Radi se o takozvanoj uvezenoj inflaciji.
GLAS: Komisija za finansije i budžet Doma naroda BiH podržala je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o PDV-u kojim je predviđeno da niža stopa PDV-a bude određena u visini od pet odsto za osnovne životne namirnice, dok bi ona za luksuznu robu iznosila 22 odsto. Šta mislite o ovom prijedlogu?
GRABOVAC: Postoji čitav niz problema oko uvođenja diferenciranih stopa PDV-a. Ti problemi su kako političke, tako i tehničke prirode. Kao prvo, ovo će predstavljati veliki problem kako za UIO BiH, tako i privredne subjekte. Ukoliko dođe do toga, očekujem niz problema koji će samo otežati rad naših privrednih subjekata. Brojne analize su takođe pokazale da uvođenje niže stope PDV-a vrlo često ne dovodi i do smanjenja cijena na tržištu, a što je jedan od ciljeva. Takođe, čitav ovaj proces je skup i komplikovan. Mislim da bi najbolje rješenje bilo da se napravi bolji sistem distribucije pomoći privredi i najugroženijim kategorijama stanovništva. Vjerujem da bi to bilo brže, bolje i efikasnije rješenje od predloženog.
Doprinosi
GLAS: Kako gledate na prijedlog da bude zamrznuta uplata doprinosa? Da li bi to omogućilo da se povećaju plate i u realnom sektoru?
GRABOVAC: Poslodavci već duže vrijeme imaju veliki problem sa odlivom radne snage. Jedan od glavnih razloga za to su i male plate. Poslodavci koji namjeravaju da zadrže svoje radnike već su povećali primanja, a one koji to ne urade ne čeka baš svijetla budućnost. Administrativne mjere koje se uvode kako bi se pomoglo privredi ili radnicima dovode do određenih pozitivnih efekata, ali one vrlo često izazivaju i određene potrese izbacujući tržišta iz ravnoteže. Stoga bi uvijek trebalo imati to u vidu kada se predlažu i donose određena rješenja, jer ona vrlo često dovode do sistemskih problema.
Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca