PRIVREDA
Zakašnjelo proljeće povećava deficit meda
Zakašnjelo cvjetanje biljaka u Bosni i Hercegovini uslovilo je da početak medonosne sezone ne bude obećavajući, jer pčele još nisu unijele značajnije količine meda u košnice, a pčelarima jedino preostaje nada u cvjetanje livade i optimalnije uslove za uzimanje nektara.
Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kazao je za „Nezavisne novine“ da je bagrem širom Srpske izmrzao.
„Sami početak sezone je, ali prema izvještajima s terena na veoma malo lokacija će bagrem cvjetati i u većini slučajeva je izmrzao ili ga uopšte nema“, kazao je Barašin.
Dodaje da je za ostale medonosne biljke još rano govoriti, ali se nada da će biti mednije u odnosu na prethodne godine.
„Što se tiče bagremovog meda, već sad znamo da će prinosi biti ispod prosjeka“, kaže Barašin.
Što se tiče cijena meda, one se neće neće bitno mijenati u odnosu na prethodnu godinu.
„Cijena će biti od 18 do 25 KM, zavisno od vrste meda i regije u kojoj se prodaje“, kazao je Barašin.
Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH, rekao je za „Nezavisne novine“ da proljećna sezona u FBiH ide svojim tokom, ali da priroda kasni pa samim tim i cvjetanje i beharanje.
„Bagrem je glavna biljna paša za pčele“, kaže on i dodaje da njegovo cvjetanje zavisi od prethodne godine, odnosno da li je bila vlažna, kišna ili sušna.
Kako kaže, iz svog dugogodišnjeg iskustva može reći da su pčelari prethodnih godina u ovo doba uveliko vrcali med.
Posljednjih godina begrem medi na 200 metara nadmorske visine.
Kako kaže Deljo, naši pčelari su na toj visini, a pčelari u Federaciji se najviše oslanjaju na pčelinju pašu livada.
„Livada nikada nije podbacila“, rekao je Deljo.
Kako kaže Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“ iz Trebinja, proljeće je poprilično kasnilo sa dosta niskim temperaturama u martu i aprilu, pa je i vegetacija zakasnila, ali, s obzirom na to da su pčele dobro razvijene i pčelari su uradili sve potrebne tretmane, njihova očekivanja od maja su velika.
„S obzirom na to da je proljeće zakasnilo, zakasnila je i vegetacija, ali, prema prognozama koje pčelari prate, očekuje se i slabo cvjetanje zanoveti kao jedne od medonosnijih pčelinjih paša“, kazao je Ninković te dodao da očekuje da se stanje popravi na livadi, dubovoj resi, pelimu i drači.
Kako ističe Ninković, sve to ostaje još da se vidi i možemo samo da nagađamo, ali i da se nadamo da će se stanje kasnije popraviti, jer su pčelari po prirodi optimisti.
Istraživanja trebinjskih pčelara, zasnovana na ranijim iskustvima i stanju na terenu, pokazuju da se sa zanoveti mogu očekivati dosta umanjeni prinosi, jer će ova biljka procvjetati tek oko 10 do 20 procenata, ali se zato s ostalih hercegovačkih medonosnih i ljekovitih biljaka još može očekivati prinos.
Ukoliko, pak, zataje i pelim, drača, livada, nastaviće se niz od već nekoliko slabih medonosnih godina u Hercegovini.
„Mi uvijek očekujemo da će nešto biti, a kada imamo u vidu da je kiša došla na vrijeme, nadamo se da će se poboljšati i drugi faktori, poput povećanja dnevne, a naročito noćne temperature, tako da bi u maju trebalo da bude unosa u košnice“, kazao je Ninković.
Kako kaže, pčelari se nadaju da će pčele biti zaposlene i zbog činjenice da je nezaposlena pčela spremna da uđe u rojidbeni nagon, čime nema ni njenog unosa meda, ali se može desiti da ti rojevi pobjegnu iz pčelinjaka.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca