PRIVREDA
Ambalaža diktira otkup
Pred prerađivačima povrća i voća u Srpskoj je još jedna neizvjesna sezona jer ne mogu da nabave potrebne količine ambalaže, što im usporava posao i remeti plan otkupa sirovina.
Iako se uzdaju u vrijedne ruke domaćina i plodnu zemlju Semberije, tamošnji prerađivači kažu da će ova godina ipak biti mnogo teža od prethodne. Na ovogodišnje poslovanje, kako objašnjavaju, utiču kretanja na svjetskim berzama i enormno poskupljenje svega što je u vezi sa ovom vrstom proizvodnje.
Direktor Prehrambene industrije “Sava Semberija” Stevo Filipović rekao je za “Glas Srpske” da je došlo do poremećaja na globalnom nivou, u smislu nabavke ambalaže za njihove proizvode.
– Prvi uzrok je pandemija virusa korona, a zatim i sukob u Ukrajini i na to ne možemo da utičemo. To ne muči samo nas, nego i ostale sektore – kazao je Filipović. Sezonu su započeli u punom kapacitetu preradom graška, ali problem je što im manjka ambalaže.
– Koliko je ovaj problem ogroman govori činjenica da smo limenke u koje pakujemo grašak platili prije tri mjeseca, a one su nam isporučene tek prije nekoliko dana. Nezahvalno je bilo šta predviđati jer je ambalaža presudna za bilo kakvu dalju priču o ovogodišnjoj sezoni – rekao je Filipović.
Objasnio je da prerađivači više ni ne pričaju o problemu sa cijenama, koje se mijenjaju na dnevnom nivou, ni o tome da su limenke u odnosu na prethodni period skuplje za 120 odsto, nego o tome kako ih nabaviti.
– Mi više ne pitamo za cijenu, samo pitamo da li ih ima. Sezonu jesmo krenuli u punom kapacitetu, ali šta dodatno da otkupljujemo, ako nemamo ambalaže i ako nemamo u šta da pakujemo – kaže Filipović.
Objasnio je da su cijene svih faktora proizvodnje znatno skočile, što će svakako uticati i na cijenu finalnog proizvoda.
– O tome koliko je turbulentno stanje na tržištu, svjedoči podatak da se već danas ne uklapamo u jučerašnju računicu jer je sve preko noći otišlo gore – rekao je Filipović.
Da je ovogodišnja sezona zaista neizvjesna, saglasni su i u preduzeću “Spektar drink”, a rukovodilac komercijale za domaća tržišta Nebojša Jeftić kaže da su sirovine u dobrom dijelu obezbijedili na vrijeme.
– Imamo nešto iz prošle godine što je rezultat slabije prodaje. Što se tiče dopune sirovina, prije svega voća, mislim da ne bi trebalo da bude problema, iako očekujemo neznatno više cijene – priča Jeftić. O količinama koje će otkupiti, kako kaže, rano je govoriti jer je sve nepredvidljivo.
– Ambalaže imamo za narednih dva do tri mjeseca, a šta će dalje biti, još je nezahvalno govoriti – kazao je Jeftić. Objasnio je da su silna poskupljenja lančano uticala i na cijene finalnih proizvoda.
– Znamo kakva je kupovna moć građana i da plate ne prate povećanje cijena, što već osjetimo na obimu prometa i tu očekujemo još veće probleme – rekao je Jeftić i dodao da proizvode uglavnom plasiraju na domaće tržište, a solidan dio izvoze i u zemlje regiona, nešto u Ameriku i Australiju, te u zapadnu Evropu.
Sezonci
U prerađivačkim pogonima u sezoni dospijevanja voća i povrća uvijek bude posla i za sezonske radnike, a Nebojša Jeftić kaže da nemaju problema sa radnom snagom.
– Sezonce angažujemo po potrebi, u zavisnosti od toga kako koje vrste voća i povrća prispijevaju za preradu. Uglavnom su to žene koje godinama tokom sezone rade kod nas – rekao je Jeftić.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA7 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu