Connect with us

PRIVREDA

Nova žetva, nova poskupljenja

Objavljeno

 


Pšenice u domaćim silosima ima dovoljno do žetve u koju će, prema procjenama upućenih, ratari krenuti sa nikad višim cijenama hljebnog žita koje bi na zimu mogle izazvati još veće poskupljenje brašna i hljeba.

Usljed svih dešavanja u svijetu, posebno sukoba u Ukrajini koji traje duže od 100 dana, cijene žitarica na berzama konstantno rastu, a najnoviji okidač za poskupljenja je i indijska zabrana izvoza. Poskupljenje pšenice u svijetu prelijeva se i na naše tržište.

Vlasnik mlina “Majić” iz Odžaka Ivica Majić rekao je “Glasu” da u silosima imaju dovoljno pšenice, odnosno između 18.000 i 20.000 tona.

– To je puno veća zaliha s kojom ulazimo u novu žetvu nego što je bio slučaj prethodnih godina. Žetva će početi za dvadesetak dana, tako da ne bi trebalo biti problema, osim što ne znamo šta će biti sa cijenom – rekao je Majić.

Dosadašnja praksa bila je takva da cijena pšenice pred žetvu padne, međutim, prema riječima mlinara, teško da će se takav scenario odigrati i ove godine.

– Lako bi se moglo dogoditi da se u žetvu uđe sa enormno visokim cijenama. Prošle godine u žetvi je tona pšenice koštala 190 evra, a sada je premašila 350 evra. U žetvi, i ako padne cijena, sigurno neće ići ispod 300 evra po toni. Volio bih da griješim, ali to je, nažalost, tako – rekao je Majić i dodao da je potražnja za hljebnim žitom normalizovana, za razliku od marta kada se pšenica tražila nemilice.

Reklama

On je dodao da pšenicu otkupljuje od domaćih proizvođača, te da je rod, prema njegovim informacijama, zadovoljavajući.

– Ako uđemo u žetvu sa toliko visokim cijenama pšenice, može se dogoditi da na zimu porastu cijene brašna, a potom da poskupe i proizvodi u pekari. Teško je tu procijeniti bilo šta. Vidjećemo šta će se dešavati – rekao je Majić.

Dovoljne zalihe pšenice imaju i u mlinu “Pavlović” u Bijeljini.

– Imamo pšenice koliko nam je i potrebno do nove žetve. Cijena na berzama kreće se od 380 do 430 evra po toni. Uvijek pred žetvu cijena padne zbog velike ponude, a šta će biti ove godine, pitanje je – rekao je vlasnik tog mlina Čedomir Pavlović.

Predsjednik Udruženja pekara RS Saša Trivić, koji je i vlasnik kompanije “Krajinaklas” u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”, rekao je za “Glas Srpske” da su trenutne cijene brašna formirane na osnovu cijene pšenice od 330 evra po toni, a već sada je ta cijena u Srbiji, koja je povoljnija od drugih, dostigla 370 evra, dok je na mađarskim berzama tona premašila i 400 evra.

– Sigurno nam slijedi rast cijena. Brašno će najvjerovatnije poskupjeti za još dvadesetak odsto, a nastaviće da rastu i cijene hljeba i svih ostalih pekarskih proizvoda. Nema nijednog signala da će biti bolje. Iako znamo da pšenice ima, strah da li će je biti dovoljno održava visoke cijene na berzi – istakao je Trivić.

Reklama

Prinosi

Prema riječima proizvođača, stanje na žitnicama u Srpskoj za sada je zadovoljavajuće.

– Kiša koja je proteklih dana padala na našim najvećim žitnicama u Lijevču, Posavini i Semberiji dobro je došla usjevima pšenice, kako za količinu, tako i za kvalitet roda. Nezahvalno je prognozirati koliki će biti prinosi po hektaru, ali vjerujem da će se kretati na nivou višegodišnjeg prosjeka – rekao je predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković. Prema nekim procjenama, Srpska proizvede oko 200.000 tona pšenice godišnje.

Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu