PRIVREDA
Pšenica još na njivama, kiša uništava zrno
BANJALUKA – Kišno vrijeme odgodilo je žetvu pšenice, a time i produžilo agoniju proizvođača kojima su velike količine padavina već pričinile štetu na kvalitetu zrna.
Veći dio usjeva, prema riječima proizvođača, još je na njivi i čeka žetvu, ali vrijeme im ne ide na ruku i odgađa taj proces, a vlaga dodatno šteti kvalitetu.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Semberija“, rekao je da još dosta pšenice čeka žetvu, ali da od nje neće biti ništa, jer je korov savladao, te da odavno nije bila lošija godina, a otkup pšenice nikad lošije organizovan.
„Niko nije izašao sa konkretnim otkupnim cijenama, svi gledaju svoju računicu. Samo gledaju kako će nas ‘zavrnuti’. Nema još otkupa, samo poneko vozilo prođe. Kako su krenuli, ponudiće nam po 20 KM za 100 kg pšenice. Čim dozvolimo da mlinari određuju cijenu seljacima, teško nama“, kaže Maletić za „Nezavisne“.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da kiša konstantno odgađa žetvu.
„Ovo je katastrofa. Prinosi su oko pet tona po hektaru, ali je kvalitet katastrofa. Kiša će nas još usporiti, a svakako će uticati na već narušen kvalitet zrna“, kaže Bićo.
Ističe da sa konkretnom otkupnom cijenom još niko ne izlazi.
„Godina je loša, a i cijene goriva su enormno porasle i to baš u vrijeme žetve. Sve to trebalo bi da poskupi proizvod, ali naša država funkcioniše tako da se sve pokrije uvozom, jer mi svakako ne možemo pokriti tržiše. Inače, domaća proizvodnja bi trebalo da je dosta skuplja nego lani, ali ništa još ne znamo“, kaže Bićo.
Zoran Popović, proizvođač iz Brezovljana, kod Srpca, kaže da je na ovom dijelu 70 odsto zasada pšenice još na njivi i kiša im ne da završe žetvu.
„Nadamo se samo povećanju otkupne cijene pšenice, jer ako uzmemo u obzir koliko je kilogram pšenice, koliko je hljeb, ništa nema logike“, kaže Popović.
I Boško Radić, proizvođač iz Semberije, kaže da je većina usjeva nepožnjevena zbog kiše te da je kvalitet narušen, a nudi im se okup pšenice ispod svih tržišnih cijena. „Trebalo bi onda da bude niža cijena i hljeba i brašna nego u Srbiji, jer je naša pšenica mnogo jeftinija nego tamo“, kaže Radić.
Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, rekao je da će cjelokupna situacija vjerovatno djelimično uticati i na poskupljenje krajnjih proizvoda, ali još se ne može donijeti konačna odluka šta je za mlinare prihvatljiva otkupna cijena pšenice i neće se znati dok se žetva ne završi.
„S obzirom na to da je loša godina i kiša je napravila loš kvalitet, moguće su sve opcije, i da kvalitetna pšenica poskupi, a da ova narušenog kvaliteta pojeftini, ali još je rano dok ne bude okončana žetva i dok izvještaji na berzi ne budu objavljeni, ne možemo ništa pouzdano pričati“, kaže Kos za „Nezavisne“.
Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita na Poljoprivrednom institutu RS, rekao je da se negativni efekti zbog padavina javljaju u vidu klijanja zrna.
„Kod nas je još usjev pod kontrolom, a ostale su nam dvije trećine površina. Najvažnije je da kod nas usjev nije polegao nakon tolikih padavina i situacija je zadovoljavajuća. Jeste nešto niži hektolitar, odnosno zapreminska masa za 10-15 odsto, što je bitno u smislu da nema prinosa, ali je to još u dozvoljenim granicama. Donja granica za ovu osobinu je do nekih 72 kg i ispod toga pšenica ide u stočnu hranu i ne može se koristiti za ljudsku ishranu ni za sjeme“, kaže Mandić.
Dodaje da je problem tamo gdje je usjev polegao i gdje je došlo do klijanja.
„Tamo gdje je, recimo, 20 odsto zrno proklijalo i omekšalo zbog velike količine vode, takvo zrno nije za skladištenje, za duže čuvanje, odnosno ono mora ići što prije u preradu. Ne može se iskoristiti za brašno „, kaže Mandić.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kažu da su upoznati sa situacijom na terenu te da su prinosi pšenice ove godine dobri, ali da je kvalitet nešto lošiji i da Vlada RS nema ingerencija nad formiranjem otkupnih cijena.
„U RS pšenicom je zasijano 47.000 hektara. Prinosi su u prosjeku veći od višegodišnjeg prosjeka. Kvalitet nije zadovoljavajući, hektolitarska težina je niska, a vlaga visoka, što negativno utiče na kvalitet“, kažu iz Ministarstva.
Vlada uz ratare
Vlada RS u posljednjih pet godina isplatila je više od 500 miliona KM poljoprivrednicima i uvijek je uz njih kada su poplave, suše i ostale vremenske nepogode ili bolesti životinja, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, reagujući na izjavu predsjednika SDS-a Vukote Govedarice da poljoprivredna politika Vlade RS nikada nije bila neorganizovanija.
Ističu da Govedarica obmanjuje narod poredeći podatke o cijenama nafte i pšenice od prije 15 godina, pokazujući da ne razumije osnove tržišne ekonomije, jer su i nafta i pšenica roba čije se cijene određuju na svjetskom tržištu.
Govedarica je rekao da bi Vlada RS trebalo bolje da pogleda na ratare, jer cijene pšenice nikada nisu bile niže, a standardi otkupa nikada nisu bili lošiji.
„Cijena otkupa pšenice kretala se između 23 i 27 feninga po kilogramu, što nije dovoljno da ratari pokriju troškove koje su imali u procesu proizvodnje, s obzirom na rast cijene nafte, prouzrokovan usvajanjem akciza“, istakao je Govedarica.
Dodao je da je, pored pet feninga koje Vlada izdvaja za otkup pšenice, potrebno još pet feninga kako bi amortizovali ratarsku proizvodnju.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca