Connect with us

PRIVREDA

Srpska bilježi pad broja radnika na crno

Objavljeno

 


Prema podacima Republičkog inspektorata, svake godine se u Srpskoj bilježi znatan pad broja radnika koji rade bez prijave kod poslodavca ili bez ugovora o radu.

Za prvih šest mjeseci tekuće godine inspektori su po osnovu ugovora o radu kontrolisali više od 8.500 radnika, od čega 84 radnika nisu imala zaključen ugovor o radu i nisu bila prijavljena na obavezne vidove osiguranja, zbog čega su poslodavcima izrečene kazne u iznosu od 116.300 KM.

Kako ističu za „Nezavisne novine“, u istom periodu prošle godine kontrolisano je manje radnika nego ove godine, a čak njih 118 nije imalo zaključen ugovor o radu.

„U prvom dijelu prošle godine po osnovu ugovora o radu kontrolisana su 7.342 radnika zatečena na radu kod poslodavca, od čega 118 radnika nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja“, kazali su iz Inspektorata te dodali da je na osnovu podataka o rezultatima izvršenih kontrola u prethodnim godinama evidentno da se broj radnika na crno smanjuje, ali je i dalje prisutan.

„U 2020. godini na radu je zatečeno 175 radnika koji nisu imali zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja, u 2019. godini 333 radnika, u 2018. godini 392 radnika, u 2017. godini 532 radnika, a u 2016. godini 803 radnika koja nisu imala zaključen ugovor o radu i nisu bila prijavljena na obavezne vidove osiguranja“, navode iz Inspektorata.

Kako dodaju, kontrole u oblasti radnih odnosa i zaštite na radu vrše i inspektori rada jedinica lokalne samouprave, a izmjenama Zakona o poreskom postupku ovlaštenje da kontrolišu prijavljivanje radnika u jedinistveni sistem obveznika doprinosa dobili su i inspektori Poreske uprave Republike Srpske i inspektori Republičke uprave za igre na sreću.

Reklama

„Ranije je izvršena i izmjena zakonske odredbe koja je poslodavcu ostavljala mogućnost da u roku od pet dana od dana zaključenja ugovora o radu prijavi radnika na nadležne fondove osiguranja. U praksi je to dovodilo do zloupotreba, gdje su poslodavci u trenutku kontrole tvrdili da je radnik počeo s radom prije nekoliko dana i tek onda u ostavljenom roku regulisali radni status radnika“, kazali su iz Inspektorata te naveli da je izmjenama Zakona o poreskom postupku propisano da prijavu za registraciju u jedinistveni sistem obveznika doprinosa poslodavac podnosi najkasnije jedan dan prije stupanja zaposlenog na rad kod poslodavca, čime se značajno smanjuju mogućnost potencijalnih manipulacija od strane nesavjesnih poslodavaca.

Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Republike Srpske, rekao je za „Nezavisne novine“ da su najpogođeniji sektori, u kojima je najviše radinka na crno, građevinarstvo, poljoprivreda, trgovina i ugostiteljstvo, a da za samanjenje broja radnika bez prijave postoji nekoliko bitnih razloga.

„Prvi razlog je taj što je veliki broj radnika napustio takav vid posla i otišao da radi u inostranstvo. Samim tim se smanjio broj ljudi koji su bili na birou“, rekao je Savanović.

Kako dodaje, poslodavci su zbog problema s radnom snagom počeli malo više da vode računa o samim radnicima.

„Element inspekcijskih kontrola znatno utiče na smanjenje rada na crno. A pored svih ovih razloga, tu je i promjena poreske politike, što je omogućilo poslodavcima bolje uslove za rad“, rekao je Savanović.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu