PRIVREDA
Stranci i roboti mijenjaju domaće radnike
Metalska industrija u BiH suočava se sa velikim problemom zbog odliva kvalifikovane radne snage u evropske zemlje, pa su vlasnici firmi primorani da uvoze kadar iz inostranstva, ali i da radna mjesta popunjavaju robotima.
Iako su plate i u domaćim firmama u ovoj oblasti dosta veće nego u većini drugih privrednih grana, rijetki su radnici koji će odbiti ponudu iz inostranstva te ostati da rade u BiH.
Jedno od preduzeća koje se zbog toga našlo u problemu je i “Ćosićpromeks” iz Usore čiji vlasnik Miro Ćosić kaže da je bio primoran da posegne za obučenim radnicima iz Turske.
– Doveo sam eksperimentalno četiri radnika iz Turske, a namjera mi je “uvesti” 100 radnika u BiH. Zavarivači, brodobravari, bravari, najtraženija su zanimanja na tržištu rada – rekao je Ćosić za “Glas”.
On kaže da plate zavise od kvalifikacija radnika, pa tako oni sa visokim znanjem imaju i hiljadu evra, ali radnici početnici kreću sa nižim iznosom.
Prema njegovim riječima, potrebno je skratiti birokratske procedure prilikom zapošljavanja stranaca i dopustiti im da rade legalno, posebno kod onih zanimanja koja su neophodna firmama u BiH.
– Pošto se u našoj zemlji vrti dosta stranih radnika, treba učiniti sve da se oni legalno zapošljavaju – istakao je Ćosić.
Direktor i vlasnik derventskog “Metalac MBM” Slobodan Golub kaže za “Glas” da su od početka godine naišli na razne probleme, od povećanja cijena repromaterijala, odlaska stručnog kadra, ali da bez obzira na sve odolijevaju problemima.
– “Metalac MBM” na tržištu je već 25 godina, nismo osjećali probleme nedostatka radne snage sve do prošle godine. Radnici su i ranije odlazili, mi smo ta mjesta popunjavali, ali sada je već postao veliki problem naći kvalitetan kadar. Imamo dobru saradnju sa Stručnom i tehničkom školom iz Dervente. Prihvatamo učenike, držimo ih na praksi, godinu ili dvije, ali i oni odoše – rekao je Golub.
Početni uslovi su dobri, ali nekada ni to nije dovoljno.
– Ove godine kod nas je došao samo jedan učenik koji je dobio diplomu. Njegova prva plata biće između 1.200 i 1.300 KM neto. U metalskoj struci najviše nedostaje zavarivača, te bravara. Mi smo taj problem riješili robotima, u posljednjih pet godina kupili smo tri robota za zavarivanje, a pregovaramo i o četvrtom. Robotom mijenjamo dva izuzetno dobra zavarivača, u nekim poslovima i tri, a ima kvalitet koji se ne može mjeriti – kazao je Golub.
Iako prate nove tehnologije, uveliko razmišljaju o uvozu radnika.
– Jednostavno, bićemo primorani. Nudi nam se više posla nego što mi možemo uraditi sada sa ovom radnom snagom. Mi smo 97 odsto orijentisani na izvoz – rekao je Golub i dodao da zapošljavaju 60 ljudi sa prosječnom bruto platom od 2.260 KM.
Prekvalifikacija
Miro Ćosić naglašava da ni prekvalifikacija ne daje rezultate, jer ljudi čim nauče zanat odoše u inostranstvo.
– Potrošimo tri hiljade KM da napravimo zavarivača, onda tog istog čovjeka zove državna agencija iz Sarajeva i kaže idi na biro mjesec dana pa ćeš ići s biroa u Njemačku, to je zlo koje funkcioniše – tvrdi Ćosić.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca