PRIVREDA
Privredna razmjena Austrije i Srpske na visokom nivou
Privredna razmjena Austrije i Republike Srpske, uprkos novonastalim okolnostima, na veoma je visokom nivou, a tome u prilog ide podatak da je spoljnotrgovinski promet lani iznosio 519 miliona KM i veći je za 81,7 miliona KM nego 2020. godine, istakao je šef Predstavništva Srpske u Austriji Mladen Filipović.
Filipović je uvjeren da ima prostora za jačanje privrednih veza, kako u oblastima za koje vlada najveće interesovanje, kao što su metalski i drvoprerađivački sektor, tako i u prerađivačkoj industriji i informaciono-komunikacionim tehnologijama.
– U saradnji sa institucijama Republike Srpske, nastavićemo sa aktivnostima na promociji naših privrednih potencijala, kao što su treninzi za izvozno orijentisane privrednike. I dalje ćemo razvijati i naš Biznis-registar putem kojeg partneri u Austriji mogu da dobiju podatke o našim izvozno orijentisanim kompanijama na njemačkom jeziku – rekao je Filipović.
On je istakao da se uporedo realizuje takozvani autrič program tako što se, zavisno od sektora, ponude firmi iz Republike Srpske šalju ciljano menadžmentu austrijskih kompanija.
– Nastavićemo da podržavamo Investiciono-razvojnu banku Republike Srpske u predstavljanju investicionih profila opština i gradova Republike Srpske, kao i kapitalnih projekata Vlade Republike Srpske – naveo je Filipović.
VELIKO INTERESOVANjE ZA ORGANSKE PROIZVODE IZ SRPSKE
Prema njegovim riječima, zahvaljujući dobroj saradnji sa Turističkom organizacijom Republike Srpske, Predstavništvo će nastaviti da radi na promociji i turističkih potencijala Srpske.
– U planu je da kroz direktan kontakt sa predstavnicima turističkih agencija i institucija u Austriji predstavimo našu turističku ponudu. Kao dio strategije promocije turističkih kapaciteta Srpske, identifikovali smo potencijal promocije domaćih, organskih proizvoda za koje postoji veliko interesovanje u Austriji, a želja nam je da u Beču predstavimo koncept promocije po uzoru na Krajišku i Hercegovačku kuću, a trenutno analiziramo uslove za ulazak na ovo tržište“, rekao je Filipović.
NA ЈESEN NASTAVAK SARADNjE UKC-a I KLINIKE AKH
Filipović na jesen očekuje i nastavak uspješne saradnje Univerzitetskog kliničkog centra /UKC/ Republike Srpske sa klinikom AKH u Beču.
– Tokom sastanka generalnog direktora UKC-a Republike Srpske Vlade Đajića i doktora klinike AKH u Beču Petera Friga, koji je održan u junu, dogovoren je nastavak saradnje dvije zdravstvene ustanove i edukacija ljekara iz Banjaluke u Austriji – podsjetio je Filipović.
On je istakao da se i u novonastalim okolnostima aktivnosti Predstavništva nastavljaju jednakim intenzitetom, te da je osnovni cilj stvaranje mogućnosti za proširenje saradnje sa Austrijom u različitim oblastima.
– Kao rezultat rada Predstavništva na jačanju privrednih veza, identifikovali smo više od 300 kompanija u Austriji kao potencijalne partnere, a kroz Biznis-registar pripremili smo i preveli informacije za više od 150 izvozno orijentisanih preduzeća iz Srpske za potrebe predstavljanja na austrijskom tržištu – izjavio je Filipović Srni.
On je naveo da je u prvoj polovini ove godine oko 30 austrijskih partnera zatražilo informacije o kompanijama iz Republike Srpske.
– Između ostalog, u sektoru metalurgije dobili smo upite od kompanija Doka, Lajtner, Palfinger i Austrijskih željeznica, a austrijski Vamed je pokazao interesovanje za saradnju u realizaciji projekata na međunarodnom tržištu – napomenuo je Filipović.
PREHRAMBENI PROIZVODI IZ SRPSKE U PRODAVNICAMA „ŠPAR“ I „REVE“
Prema njegovim riječima, u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija uspostavljen je kontakt sa kompanijama „A1“ i „Huavej“, a interesovanje za saradnju pokazali su i trgovački lanci „OBI“, „Bauhaus“, „Špar“ i grupacija „Reve“.
Filipović je izrazio zadovoljstvo i što su, u saradnji sa austrijskim grupacijama „Špar“ i „Reve“, prehrambeni proizvodi iz Srpske uspješno plasirani u njihove prodavnice.
– To je konkretan rezultat saradnje. U planu je da za naše kompanije u oblasti prehrambene industrije omogućimo još kvalitetniji plasman proizvoda na tržištu Austrije – rekao je Filipović.
On je napomenuo da Predstavništvo tokom prethodnih godina pruža podršku za investicije grupacije „Pevag“ u Republici Srpskoj.
– Našom direktnom podrškom, u Republici Srpskoj je ostvarena jedna od najznačajnijih investicija u metalskom sektoru od austrijske Pevag grupacije u visini od više od osam miliona KM, te planiranim daljim investicijama od više od četiri miliona KM i kreiranjem preko 150 novih radnih mjesta – naglasio je Filipović.
Preuzeto: RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca