Connect with us

PRIVREDA

Strani kapital ne trpi politička prepucavanja

Objavljeno

 


Direktne strane investicije u BiH lani su iznosile 971,2 miliona KM i veće su za 250 miliona maraka u odnosu na godinu ranije, a na domaće tržište najviše su ulagale kompanije iz Švajcarske.

Prema podacima Centralne banke BiH, na tržištu BiH iz Švajcarske su realizovane investicije teške 210,8 miliona KM, na drugom mjestu je Turska sa 147 miliona, a na trećem Velika Britanija koja je uložila 126,1 milion maraka u investicije u BiH.

Posmatrano po djelatnostima, najviše novca uloženo je u trgovinu na malo i to 172,9 miliona, zatim u proizvodnju gotovih metalnih proizvoda 114,1 milion, dok se u proizvodnju baznih metala slilo 102,7 miliona KM.

– Trend rasta reinvestirane zarade preduzeća sa stranim investicijama iz 2020. godine se nastavio i lani – kazali su u Centralnoj banci.

Direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH Milica Marković kazala je “Glasu Srpske” da BiH bilježi priliv stranih investicija te podsjetila da je 2020. bila loša o tom pitanju zbog pandemije virusa korona.

– Kada se pogleda struktura investicija, vidimo da se najveći rast odnosi na reinvestiranje, što znači da su postojeći investitori povećali proizvodnju ili pak usluge, u zavisnosti od toga čime se bave, što znači da su oni proširili djelatnost. To je pozitivan trend – naglasila je Markovićeva.

Reklama

Međutim, ističe da izvještaji nevladinih organizacija pri Ujedinjenim nacijama BiH svrstavaju na dno ljestvice zemalja regiona po interesantnosti iz ugla stranih investicija.

– To nam, u stvari, govori da se na planu stranih investicija mora još mnogo raditi. Ta ulaganja zavise od ukupnog ekonomskog i političkog ambijenta u zemlji. Upravo ti izvještaji iz UN govore da je taj ambijent kod nas loš i da BiH nije interesantna stranim ulagačima. Od svih zemalja regiona Srbija se nalazi na vrhu te ljestvice i u 2021. godini imala je strane investicije od čak 4,5 milijardi američkih dolara, a BiH je bila na 590 miliona. To govori da je Srbija stranim investitorima najinteresantnija zemlja u regionu – podvukla je Markovićeva.

Ona je naglasila da vlasti u BiH treba da nastave da rade na poboljšanju političkog i ekonomskog ambijenta za privlačenje stranih investicija.

– To je faktor broj jedan na osnovu kojeg se kompanije odlučuju da li da dođu ili ne u BiH – podvukla je Markovićeva.

Naglasila je da je trenutna politička i ekonomska situacija u BiH nestabilna te da kao takva odbija kompanije da ulažu na domaće tržište.

– Takav ambijent investitorima nije siguran da investiraju u BiH pa traže sigurnija područja u regionu, dakle oko BiH. Oni kada plasiraju svoj kapital, koji se mjeri u milionima evra, odmjeravaju politički i ekonomski prostor jer ne žele da za pola godine traže novi prostor za ulaganje – zaključila je Markovićeva.

Reklama

Austrija

Prema podacima centralne banke BiH, na kraju 2021. godine ukupne direktne strane investicije iznosile su 16,28 milijardi KM. Od to­g iznosa najviše se i dalje odnosi na Austriju i to 2,88 milijardi KM ili 17,7 odsto ukupnog stanja investicija.

Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu