Connect with us

PRIVREDA

4.000 nameta i procedura opterećuje privredu i građane

Objavljeno

 


Uprkos tome što je u prethodnih nekoliko godina smanjen broj neporeskih davanja, poslovna zajednica i građani u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavaju sa gotovo 4.000 parafiskalnih nameta i procedura koji im otežavaju poslovanje, zbog čega insistiraju na ukidanju ili bar pojednostavljivanju određenog broja s ciljem dodatnog rasterećenja privrede.

Iako su za tri godine poslodavci u Republici Srpskoj smanjenjem određenih neporeskih nameta uštedjeli oko 30 miliona KM, poslovanje u privrednom sektoru može se nazvati izazovnim. Tome u prilog govore podaci da se predstavnici poslovne zajednice moraju suočiti sa oko 360 nameta i 900 procedura, s tim što treba napomenuti da njihov broj zavisi od djelatnosti do djelatnosti.

Nadležni u Srpskoj, bar prema onome što su dostavili „Nezavisnim novinama“, već su predložili da se određena neporeska davanja smanje, ukinu ili drugačije obračunavaju, jer je to, kako su saopštili iz Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske, tražila poslovna zajednica, tvrdeći da ne postoji opravdanost njihove naplate.

„U prethodnom periodu urađen je značajan iskorak u smanjenju neporeskih davanja kroz ukidanje posebne republičke takse, smanjenja pojedinih komunalnih naknada, sudskih i administrativnih taksa, što je poslovnoj zajednici na godišnjem nivou donijelo ukupne uštede od oko 30 miliona KM“, kazali su iz resornog ministarstva, podsjetivši da je u novembru 2019. godine formirana Radna grupa za reformu poreskih i neporeskih davanja i procedura prilikom uplate istih.

Od 2020. godine, zbog ukidanja sudske takse za podneske i smanjenje sudske takse za upis u registar i brisanje upisa, privrednici su sačuvali 0,7 miliona KM godišnje.

Po osnovu ukidanja posebne republičke takse, koja će do 2023. godine zvanično prestati da se naplaćuje, budžet Srpske ostaće kratak za 19,4 miliona KM.

Reklama

Ukidanjem plaćanja taksa na reklame, privrednici u Srpskoj sačuvaće 17 miliona KM godišnje, dok će ukidanjem komunalnih taksa mali preduzetnici u lokalnim zajednicama uštedjeti 1,9 miliona KM.

Takođe, oslobađanjem od plaćanja administrativne takse za zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave, uvjerenja ili potvrde, čiji su u praksi pojedinačni iznosi bili do 10 KM, gubitak prihoda po tom osnovu za budžet Republike Srpske je oko 1,1 milion KM na godišnjem nivou.

Ali, poslovna zajednica ne namjerava da ovo bude kraj. Za 2023. godinu definisali su još osam parafiskalnih nameta za koje smatraju da treba da budu u najmanju ruku pojednostavljeni, kao i niz procedura.

„Ono što je tu najbitnije jesu naknade za unapređenje opštih korisnih funkcija šuma, vodne naknade, protivpožarna zaštita itd.“, kaže za „Nezavisne novine“ Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.

On navodi da u Programu ekonomskih reformi za 2022-2024. godinu stoji plan da će nadležni neke procedure ukinuti, a neke redefinisati.

„Njih u ovoj godini ima 50, u 2023. godini 100, i isto toliko u 2024“, ističe Aćić i dodaje da posebno od lokalnih zajednica očekuje reakcije u vezi s pitanjem neporeskih izdataka, jer je to do sada bilo na republičkom nivou.

Reklama

Isto očekuju i u Privrednoj komori RS.

„Mi insistiramo da se analiziraju svaki namet i procedura pojedinačno, da se vidi prvo na osnovu kojeg pravnog akta postoje, koliko se sredstava na osnovu toga ubire, gdje idu ta sredstva, za šta se ona koriste“, kaže za „Nezavisne novine“ Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

Situacija u Federaciji BiH još je složenija. Prema podacima Ministarstva finansija, poslovna zajednica u FBiH suočava se sa više od 3.000 parafiskalnih nameta. Poslodavci su 2017. godine inicirali formiranje Koordinacionog tijela na nivou Federacije i kantona, a do sada je, kako kažu, formirano tijelo za parafiskalne namete u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu.

„Neki od ključnih parafiskalnih nameta na čijem se ukidanju radilo ili se trenutno radi su: naknada za opšte korisne funkcije šuma, administrativne i sudske takse, članarine turističkim zajednicama, naknada za korištenje auto-cesta, vodna naknada, takse za uspostavu rezervi naftnih derivata, naknada za vanredni prevoz…“, kaže za „Nezavisne novine“ Mario Nenadić, direktor Unije udruženja poslodavaca Federacije BiH.

On ističe da je situacija u Federaciji BiH daleko složenija u odnosu na Republiku Srpsku, jer i Federacija, kantoni te lokalne zajednice imaju naplatu svojih taksa.

„Nema dovoljno, ili da kažem, nema nikakve koordinacije u propisivanju ovih taksa, što u konačnici rezultira time da se radi jedno nesrazmjerno opterećenje kada je riječ o obavezama poslodavaca“, pojašnjava Nenadić i naglašava da se ovo pitanje mora riješiti ukoliko nadležni zaista žele pomoći poslovnoj zajednici.

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu