PRIVREDA
Ministarstvo poljoprivrede RS: Ne očekujemo nestašice, proizvodimo dovoljno mlijeka
Srpska proizvodi sasvim dovoljno mlijeka za svoje tržište, a čak i kad bi nam se zatvorile granice za uvoz mlijeka, ne očekujemo bilo kakve nestašice, rekli su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
U izjavi za „Nezavisne“ podsjetili su da u BiH i Republiku Srpsku i dalje ulaze značajne količine mlijeka iz uvoza i to prvenstveno zemalja EU, a ponajviše Hrvatske i Slovenije.
Vlada Srbije je u utorak, 6. septembra, zabranila izvoz sirovog i pasterizovanog mlijeka, osim za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, s ciljem omogućavanja redovnog snabdijevanja stanovništva mlijekom i sprečavanja odliva sirovine van granica zemlje.
-Prema statističkim podacima ukupan broj muznih grla u Republici Srpskoj je oko 75.000, dok je broj muznih grla obuhvaćen otkupom, oko 31.000. Navedeni broj muznih grla obuhvaćen otkupom, uz prosječni intenzitet proizvodnje, može obezbijediti oko 150 miliona litara mlijeka godišnje što je dovoljno za potrebe domaćeg tržišta – istakli su iz resornog ministarstva.
Dodali su da je jedna od mjera Vlade RS i Ministarstva usmjerenih ka povećanju proizvodnje mlijeka podjela oko 900 visokokvalitetnih steonih junica koja se obavlja ovih dana širom Republike Srpske, kako bi obnovili stočni fond i podigli broj muznih grla.
-Sigurno da je šansa za domaće proizvođače najava jednog tako velikog uvoznika kao što je Srbija, da će obustaviti uvoz kod nas, jer su i sami često negodovali na velike količine mlijeka koje nam dolazi iz uvoza. A da bi postigli veću proizvodnju, mi im pomažemo upravo gore opisanom mjerom, uz redovnu isplatu podsticaja za mlijeko – pojasnili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Istakli su da će ove godine biti isplaćeno 15 godišnjih premija za mlijeko, umjesto 12 kao što je uobičajeno svake godine, te su tri već isplaćene.
-Mi od početka podržavamo inicijativu „Otvoreni Balkan“ i u više navrata smo apelovali i da BiH pristupi ovoj inicijativi. Ima više razloga zbog čega bi BiH imala koristi od pristupanja „Otvorenom Balkanu’“ – zaključili su u Ministarstvu.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković rekao je danas da BiH u osnovi ne stoji loše kada je riječ o snabdjevenosti tržišta mlijekom.
Prema njegovim riječima, ultrahomogenizovano mlijeko, koje se najviše i izvozi u inostranstvo, u slučaju eventualne nestašice u BiH može se usmjeriti na zadovoljavanje domaćih potreba.
„Vlada Srbije ograničila je izvoz mlijeka u susjedne zemlje, osim u zemlje `Otvorenog Balkana` – Sjevernu Makedoniju i Albaniju, te se kod nas u medijima povela polemika – imamo li mlijeka i jesmo li u krizi, kako će se to odraziti na naše tržište“, rekao je Marinković novinarima u Sarajevu i pojasnio da je ova mjera Vlade Srbije ograničena na mjesec dana, vjerovatno dok se ne sagledaju njihovi bilansi.
Marinković je ukazao na oprečne stavove „jer iz FBiH kažu da je snabdijevanje stabilno i da nema problema, dok pojedini u javnosti iz Republike Srpske kažu da može doći do krize“.
On je pojasnio da se mlijeko i mliječni proizvodi u najvećem dijelu izvoze, oko 32 miliona KM, u zemlje okruženja, te da prednjače Crna Gora, Hrvatska i Srbija.
-Za nas je nepovoljno to što se uvozi u vrijednosti oko 90 i nešto miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda. Naša proizvodnja nije na takvom nivou da može zadovoljiti domaće potrebe u proizvodima više faze prerade tako da u najvećem dijelu uvozimo sireve raznih kvaliteta i masnoća – rekao je Marinković.
Kad je riječ o cijeni mlijeka, on je ukazao da to zavisi od inputa koji poljoprivrednici imaju prilikom proizvodnje sirovog mlijeka, ali i u preradi, podsjetivši na nepovoljnosti poput suše ove godine i poskupljenje krmnog bilja.
-Neki od proizvođača najavljuju da će smanjiti stočni fond, vjerovatno jer ne mogu da obezbijede prehranu, tako da će cijena biti tržišna. Vlade koje obezbjeđuju subvencije bi trebale da povedu računa ukoliko želimo da zadržimo proizvodnju makar na sadašnjem nivou, da se obezbijede stimulacije i se pomogne primarnim proizvođačima – dodao je Marinković.
On je ukazao da se mora značajnije povesti računa o primarnoj proizvodnji i stočarstvu kao baznoj grani koja obezbjeđuje sirovine.
Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca