PRIVREDA
Energenti staju na put investitorima
Imajući u vidu da gotovo cijela 2022. godina protiče u vanrednim uslovima rata u Ukrajini, pada BDP-a u zemljama EU, visoke inflacije u svijetu i rasta kamatnih stopa, globalni nivo ulaganja biće sigurno u padu, što će se osjetiti i u BiH, a posebnu prevagu u odlučivanju na adresama investitora imaće i stanje sa energentima.
Na te i druge potencijalne probleme na tržištu ukazano je u programu rada Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH za narednu godinu, a koji je dostavljen u fazu konsultacija prije slanja na odobravanje Savjetu ministara.
FIPA je agencija nadležna za promociju i unapređenje direktnih stranih investicija te za kreiranje imidža o BiH kao zemlji koja je siguran partner za ulaganje kapitala. Postojeće projekcije ukazuju da su srednja i istočna Evropa, a time i BiH, u dobrom položaju da iskoristi prednosti i priliku da privuče određeni broj kompanija koja imaju proizvodnju u Ukrajini. Na toj listi su investitori iz Holandije, Velike Britanije, Švajcarske i Njemačke. Vodeći ekonomisti, kako piše u planu FIPA, savjetuju nastavak ulaganja svim investitorima.
– Vjerujemo da bi BiH, ukoliko bude unaprijedila poslovni ambijent, bila interesantna za nove investicije, posebno u metaloprerađivačkom sektoru, obnovljivim izvorima energije, informacionim tehnologijama, turizmu, kao i u prehrambenoj industriji – navedeno je u planu FIPA.
Ipak, uvažavajući neizvjesnost kretanja privrednih aktivnosti u svijetu zbog inflacije, troškova energenata, rata u Ukrajini, smanjenje trgovine i gubitka povjerenja, očekivano je i da ukupan nivo ulaganja bude smanjen u toku 2023. godine zbog pogoršanja raspoloženja prema riziku i padu cijena dionica.
– Sa druge strane, pozitivan trend rasta interesa evropskih kompanija za područje zapadnog Balkana u postpandemijskom periodu se nastavlja. Sve to može biti prilika BiH da iskoristi trend razmatranja našeg tržišta od strane zapadnoevropskih kompanija, koje imaju proizvodne pogone na području Azije, ali i kompanija koje su ih imale u Ukrajini i Rusiji – piše u dokumentu.
Fokus će biti na tržištima Njemačke, Austrije, Švajcarske, Italije i Holandije, ali će se pažnja pokloniti i Turskoj, skandinavskim zemljama i Bliskom Istoku te američkim kompanijama koje posluju u centralnoj Evropi u 2023. godini, a iz FIPA, gdje je na mjestu direktora Milica Marković, poručuju i da veoma važan oblik saradnje ostaje sa Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom koje su uz Austriju duži niz godina najveći investitori u BiH.
Markovićeva za “Glas” kaže da BiH nije izolovana zemlja te da će dijeliti sudbinu drugih kao i tokom udara pandemije virusa korona.
– I na nas se reflektuju neprilike iz daljeg i bližeg okruženja. Posebno bi do izražaja mogla doći energetska kriza koja raste na globalnom planu. To će sigurno uticati na strane investitore u smislu rentabilnosti i profitabilnosti za poslovanje u BiH. Da li da razvijaju nove poslove ili uopšte dolaze – istakla je Markovićeva.
Energetska kriza, podvlači, utiče na mnoge faktore života pa i na odluke stranih investitora da li će započinjati nove poslove ili čuvati novac za bolja vremena.
Pozitivni pomaci
Direktna strana ulaganja u 2021, prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, iznose 971,2 miliona KM što je za 32 odsto više nego godinu ranije u BiH. Prošlogodišnji iznos direktnih stranih ulaganja je najveći od 2009. Najviše su investirale Švajcarska, Turska i Velika Britanija, a iz FIPA poručuju da sarađuju sa postojećim investitorima u otklanjanju administrativnih prepreka koje im stoje na putu širenja poslova.
Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca