Connect with us

PRIVREDA

Od APIF-a zatražili svega 21 bonitet: Poslove sklapaju na lijepe oči

Objavljeno

 


Da mnogi privrednici u Republici Srpskoj poslove sklapaju na rizik i ne provjeravaju istoriju poslovanja i finansijske informacije budućih partnera, potvrđuje podatak da je Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) ove godine izdala svega 21 bonitet, što je za tri manje nego lani.

Informacije o bonitetu preduzeća korisne su preduzetnicima prilikom učešća na javnim tenderima, pri sklapanju poslova sa novim poslovnim partnerima, ali i zbog smanjenog rizika poslovanja.

Rukovodilac službe prodaje u APIF-u Vladimir Blagojević rekao je za “Glas Srpske” da je preporuka da se prije sklapanja poslova, kao i tokom poslovanja ispita bonitet poslovnih partnera.

– Ocjena kreditnog boniteta predstavlja ocjenu sposobnosti izmirenja obaveza privrednog društva o roku dospijeća, utvrđenu na osnovu posebnog modela vrednovanja finansijskih principa poslovanja privrednih društava, zasnovanog na primjeni finansijske analize i statističkog monitoringa u vidu Bon1 i Bon2 – rekao je Blagojević.

Prema podacima APIF-a o poslovanju privrede Srpske u 2021. godini, dodao je Blagojević, potraživanja od kupaca u zemlji, u strukturi kratkoročnih, iznosila su 2,765 milijardi KM, što je za 3,5 odsto više u odnosu na godinu ranije, kada je taj iznos bio 2,672 milijarde KM.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić ističe da kod nas još nije zaživjela praksa provjere boniteta društava.

Reklama

– Kod nas je, nažalost, sramota da tražimo mjenične izjave ili garancije za obezbjeđenje naplate potraživanja, zbog čega i imamo situaciju da je veliki dio potraživanja nenaplativ. Dio privrednih društava zbog nelikvidnosti odlazi u likvidaciju, a to se dalje prenosi na cjelokupnu privredu koja boluje od nelikvidnosti – kazao je Račić.

Direktor i vlasnik preduzeća “Metalac MBM” iz Dervente Slobodan Golub kaže da to preduzeće uglavnom posluje sa inostranstvom, te da na domaćem tržištu nemaju više od jedan odsto kupaca.

– Već godinama sa našim partnerima poslujemo na povjerenje – rekao je Golub.

Provjeru poslovnih partnera nije tražila ni firma “Sanino” koja u Prnjavoru i Derventi zapošljava stotine radnika.

– Likvidni smo, nemamo poteškoća i radimo sa odgovornim svjetskim kompanijama. A nije da provjere ne trebaju, jer ako radite sa neodgovornim firmama, i sebe ćete dovesti u probleme – rekao je vlasnik i direktor tog preduzeća Radovan Pazurević.

Ekonomista Miloš Grujić kaže za “Glas” da upotreba softvera za provjeru boniteta omogućava pravljenje prodajnih planova, kategorizaciju i analizu poslovanja klijenata, kupaca, konkurencije i dobavljača.

Reklama

– Finansijska pismenost nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki je paradoks da dio onog što učimo u životu radimo s ciljem da bismo bili konkurentniji na tržištu, da bismo mogli zaraditi novac, a o novcu ne učimo skoro nikako. Većina o finansijskoj budućnosti razmišlja tek kada zapadne u probleme – rekao je Grujić.

Bon1 i bon2

Vladimir Blagojević je pojasnio da Bon1 sadrži osnovne informacije o privrednom društvu, odnosno preduzetniku, skraćeni bilans za posljednje tri godine i stanje novčanih sredstava, dok Bon2, osim osnovnih informacija, podrazumijeva i finansijske informacije, kurentnost privrednog subjekta i ocjenu finansijskog rejtinga. Na internet stranici APIF-a dostupan je zahtjev kao i cijene usluga iz registra boniteta.

Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu