Connect with us

NOVOSTI

Zbog Mittala će “pasti” brojne kompanije, ove dvije su prve na udaru

Objavljeno

 


Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.

Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.

– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.

Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.

U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.

– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.

Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Reklama

– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.

Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.

– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija –  navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.

– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.

– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.

Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.

Reklama

BHRT

Nastavite čitati

NOVOSTI

Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM

Objavljeno

 

Od

Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.

Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.

Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.

Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.

U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.

Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.

Reklama

Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.

Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.

Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.

Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

NOVOSTI

Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države

Objavljeno

 

Od

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Mostar objavilo je konačnu rang listu korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2024. godinu.

U okviru javnog poziva raspisanog u maju ove godine, grant sredstva su se podijelila na pet programa.

Najviše sredstava bilo je planirano u sklopu projekta pet – odnosno Podrška MSP u IT sektoru.

Ukupna vrijednost raspoloživih sredstava za ovaj projekat je bila 2.700.000,00 KM. Podijeljeno je 1.169.709,87 KM na 16 firmi, javlja Akta.ba.

Najviše je dobila firma CloudIT d.o.o iz Ilijaša i to 100.000,00 KM. Slijedi je Call Ero d.o.o. Mostar sa 99.900,00 KM, zatim Toni Digital d.o.o. sa 99.675,00 KM grant sredstava, te Xsoft d.o.o. Mostar sa 96.000,00 KM.

Na listi je i Atlantbh d.o.o. sa 84.911,00 KM granta, dok je RSS d.o.o. dobio 80.736,07 KM bespovratnih sredstava

Reklama

PROJEKAT br. 5 „PODRŠKA MSP U IT SEKTORU“

Prema projektu, firme su dobila sredstva za tehnološko unaprjeđenje MSP i unaprjeđenje kvaliteta proizvoda kroz nabavku nove opreme, integraciju Al alata i optimizaciju radnih procesa, sufinansiranja zapošljavanja junior eksperata kao i razvoj i komercijalizacija novih proizvoda/usluga u IT industriji.

Akta.ba

Nastavite čitati

NOVOSTI

Dodik: Srpska spremna za eksploataciju litijuma sa Srbijom – Opozicija i građani protiv

Objavljeno

 

Od

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u petak da je RS spremna i zainteresovana da zajedno sa Srbijom učestvuje u eksploataciji minerala, posebno litijuma, prenosi portal Indikator.

On je pozdravio potpisivanje u Beogradu Memoranduma EU i Srbije o razumijevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima i ocijenio da je to „veoma značajan iskorak za dalji napredak i razvoj Srbije“.

To je sigurno jedan od strateških projekata za koje se borio predsjednik Aleksandar Vučić i čiji rezultati će biti veoma vidljivi, a koji će mnogo značiti za dalji napredak i finansijski procvat Srbije. Kao što je Srbija, tako je i RS spremna da ide istim putem i sa istim ciljem koji vodi samo do jednog – ekonomskog procvata i razvoja, otvaranja novih fabrika, i što je najvažnije do otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja ljudi čime se garantuje njihov opstanak u RS – kazao je Dodik za novinsku agenciju Srna.

Po njegovim riječima, istraživanja su pokazala da Republika Srpska „obiluje značajnim količinama mineralnih sirovina“ koje su danas veoma tražene u zemljama EU i širom svijeta.

Naše potencijale ćemo svakako pridružiti naporima Srbije i naših drugih prijatelja i partnera u Evropi i svijetu, vodeći odgovornu politiku, prije svega u interesu RS i naših stanovnika, primarno vodeći računa o ekološkim pitanjima i pitanjima zaštite zdravlja, gdje će struka biti potpuno uvažena i uključena – najavio je Dodik.

Poslije Majevice, istraživanja i na Sinjakovu, u Prijedoru i Zvorniku

Reklama

On je govoreći o potencijalima Srpske i bogatstvu minerala prije nekoliko dana istakao da je istraženo ležište litijuma, magnezijuma i bora na Majevici, na području Lopara, a dalje se provode aktivnosti na istraživanju olova, cinka i prateće mineralizacije kod Foče, na Ozrenu, kod Srebrenice i Bratunca.

Bakar, željezo i prateće mineralizacije se istražuju na Sinjakovu, željezo kod Prijedora, dok je područje oko Zvornika interesantno za istraživanje bora, litijuma, natrijuma, kalijuma, stroncijuma i prateće asocijacije elemenata – istakao je tada Dodik za Srnu.

Opozicija navodi da građani ne žele rudnikeSrpska demokratska stranka (SDS) ocijenila je da je najava geoloških istraživanja, potom i rudarenja od Prijedora duž Republike Srpske, pokušaj da se nadomjesti ono što je prethodnih godina entitetska vlast „opljačkala i devastirala“.

Nemamo povjerenje u iskrenost aktuelnog rukovodstva RS po pitanju geoloških istraživanja. Vlast je prije mjesec dana uskratila pravo lokalnim zajednicama da daju saglasnost za geološka istraživanja na teritoriji opština na kojim se ruda nalazi. Na taj način su lokalne zajednice zaobiđene iz procesa geoloških istraživanja – rekao je novinarima u Banjaluci potpredsjednik SDS-a Ognjen Bodiroga.

U Loparama na Majevici geološkim istraživanjem je utvrđeno da je to područje bogato litijumom, ali je načelnik te opštine Rado Savić izjavio je da su tamošnji građani rekli da ne žele rudnik litijuma jer je potencijalno loš, s obzirom na to da bi bio na samo nekoliko stotina metara od centra Lopara.

Na 25 kvadratnih kilometara planiran je površinski kop čije otvaranje bi dovelo do raseljavanja tih ljudi. Prikupili smo potpise građana Lopara kroz građansku inicijativu i pokazali da se građani Lopara protive otvaranju rudnika – rekao je Savić, prenosi FTV.

Reklama

Indikator

Nastavite čitati

U trendu