NOVOSTI
Zbog Mittala će “pasti” brojne kompanije, ove dvije su prve na udaru
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
Sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, koja je trebala biti održana danas u Banjoj Luci, nije održana, jer nije bilo kvoruma.
Predstavnici Unije poslodavaca RS nisu došli na sjednicu. Predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić poručuje da ovakvo ponašanje poslodavca potvrđuje ono o čemu Savez već dugo govori, a to je da u Srpskoj nema socijalnog dijaloga, jer Unija poslodavaca ne želi da pregovara.
„Predstavnici Unije poslodavaca ne žele da pregovaraju, ne žele da se dogovorimo, ne žele da se postigne kompromis. Poslodavci bi željeli da upravljaju svim procesima i očigledno da od nekih imaju podršku u tome. Ovo nije prvi put da se dešava. Vlada Republike Srpske treba ozbiljno da se pozabavi tripartitinim dijalogom, jer ovakvo ponašanje ne doprinosi rješavanju problema i građenju ambijenta u kojem bi se svi osjećali dobro, dok žive i rade ovdje“, poručuje Mišićeva preko sajta Savetza sindikata Republike Srpske.
Ona ističe da je osnovni temelj, kada je u pitanju oblast rada i odnosi rada i kapitala, vođenje socijalnog dijaloga, zaključivanje kolektivnih ugovora i kolektivno pregovaranje.
„Žao nam je što se potvrdilo ono o čemu smo uvijek govorili. I Vlada Srpske je socijalni partner i nije dobro što Vlada nije imala stav kada je u pitanju iznos najniže plate. Pitanje je o čemu mi treba da pregovaramo. Ako je najveći autoritet u Srpskoj, njen Predsjednik dao prijedlog iznosa najniže plate od 1.050 KM, zašto mi danas nemamo stav Vlade Republike Srpske. Mi smo prihvatili prijedlog predsjednika Republike Srpske i htjeli smo da razgovaramo, ali nismo imali s kim. Sada će Vlada, po Zakonu, da utvrdi iznos najniže plate i mi očekujemo da Vlada prihvati prijedlog predsjednika Republike Srpske“, kaže Mišićeva.
Za ministra rada i boračko-invalidske zaštite RS Danijela Egića današnji izostanak predstavnika Unije poslodavaca sa sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta znači samo jedno – da ne žele da pregovaraju. Egić smatra da će Vlada Srpske, već u četvrtak utvrditi iznos najniže plate za 2024. godinu. Koji iznos je u pitanju i dalje je, kako kaže ministar Egić, tajna.
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Treći dan uzastopno, u organizaciji Samostalnog sindikata kompanije ArcelorMittal Zenica, radnici te kompanije okupljaju se u osam sati na dvosatnom protestu ispred zgrade uprave preduzeća te izražavaju svoje nezadovoljstvo zbog umanjenja novembarske plaće dijelu radnika.
Plaća je, za oko 30 posto, umanjena dijelu radnika koji su 20. novembra stupili u generalni štrajk.
Predsjednik tog sindikata Rašid Fetić kazao je da od menadžmenta ponovo nisu dobili nikakav odgovor nakon dvodnevnih protesta, a od kojih, kako ističe, nemaju namjeru odustati.
„Evo, već je treći dan protesta, ali niko nam se nije obratio od uprave preduzeća, ali ni iz Općine, Kantona, Vlade… Apsolutno smo prepušteni sami sebi“, kazao je Fetić, te pozvao sve nabrojane da dođu i da im se obrate.
On napominje kako isplata punog iznosa plaća za mjesece u kojima se odvija štrajk ostaje „uslov svih uslova“ za prekid protesta i eventualnih pregovora za potpis novog pojedinačnog kolektivnog ugovora, koji je istekao još 31. maja.
Sindikat je, kako je rečeno, tražio uvećanje primanja za 25 do 30 posto, ali je kompanija ponudila samo jednokratnu isplatu svim radnicima u iznosu od 2 posto godišnje plaće; zatim isplatu regresa, uvećanje toplog obroka sa pet na 7,5 KM te isplatu „bajramaluka“, umjesto kao do sada u poklonima, u novcu (100 KM), teo i isplatu bonusa, varijabilnog dijela plaće.
U periodu dok traje štrajk rade departmenti Energetika i Koksara te zaposleni u Direkciji, koji u protekla tri dana, kazao je Fetić, nisu dolazili na posao, mada su sve protekle dane generalnog štrajka dolazili i radili.
Arbtražom je predviđeno da rade damo 562, od oko 2.200 radnika tog preduzeća, ali i radnici koji su u štrajku svakodnevno dolaze te sjede na svojim radnim mjestima.
Fena
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca