TREBINJE – Rodoljub Drašković se predomislio, neće napustiti Hercegovinu, iako ga je predsjednik Republike Srpske, kome je kako tvrdi, ime zaboravio – izmanipulisao. Kaže neće da pravi sirotinju od 1500 zaposlenih, koliko ih ima u preduzećima u Bosni i Hercegovini. Što se tiče IAT-a (Industrije alata Trebinje) kaže daje ga vlastima, jer od toga ne živi, da nije radnika poslao bi ga u likvidaciju.

Vlasnik Swissliona Takovo ekskluzivni je gost CAPITAL TV-a i podcasta „Nikad u minusu“ koji će se emitovati u petak u 19h. Pitali smo ga, između ostalog, koji su njegovi zahtjevi prema Vladi Republike Srpske i IRB.

„Nikakvi. Evo vam IAT, ja od toga ne živim. Dosta sam nosio teret IAT-a, neću više. Jedino tu je jedna društvena odgovornost, moralna, lična, da te ljude, te zaposlene ne ostaviš na cjedilu. A što se tiče režima Republike Srpske sutra bih ga poslao u likvidaciju“, rekao je Drašković.

Na konstataciju da je više puta najavljivao odlazak iz Hercegovine, ali da do toga nije došlo odgovara pitanjem – „Kako ću odustati?“

„U BiH imam preko 1.500 zaposlenih. Da ostavim ovom režimu da on brine o njima, da napraviš nacionalnu bedu, siromaštvo, beznađe, ja to ne mogu uraditi. Ostaću, ostaće firme“, kazao je sagovornik CAPITAL-a.

S druge strane odustaje od izgradnje Gimnazije u Trebinju, čiji su grubi radovi završeni. Kaže, potrošio je novac, sedam miliona, vraćajući poreski dug IAT-a, za koji je postojao dogovor da će ga regulisati Vlada Republike Srpske, sada više nema novca za Gimnaziju.

Reklama

„Na svakom koraku gdje su me mogli izmanipulisati oni su me izmanipulisali. Dosta više“, rekao je.

Drašković navodi niz projekata oko kojih nije našao zajednički jezik sa rukovodstvom RS.

„Postoje zapisi da je rekao, kada sam otvorio fabriku u Nevesinju da će pomoći Vlada, da će pomoći sa deset miliona KM razvoj privrede Nevesinja. Nikada! Rekao je da će snositi finansijski teret otpisa potraživanja po osnovu poreza i doprinosa od IAT-a, i tu me slag’o. Ja to na kraju mor’o da platim. Borio sam se da izgrade put od Foče do Gacka, i tu slag’o. Krenuo da pravim aerodrom, on je taj koji je to stopirao i rek’o to je državni projekat. Prije deset godina bi Trebinje imalo aerodrom da me nisu stopirali“, naveo je Drašković.

Osim o ovim temama, Drašković otvoreno govori o svom životnom putu, obrazovanju, odnosu sa bratom Vukom, usponu i stvaranju bogatstva i po prvi put otkriva koliko je njegova imovina „teška“.

Podcast  „Nikad u minusu“ sa Rodoljubom Draškovićem sniman je 6. decembra, a na Capital TV možete ga pogledati u petak u 19h.

capital.ba

Reklama

Mostarski vijećnici su na današnjoj sjednici usvojili Odluku o uvođenju naknade za upotrebu lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara – vinjete.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić je upoznao vijećnike kako je od  16. ožujka prošle godine, kada je donesena odluka o uvođenju vinjete, do danas prodano više od 20 tisuća vinjeta što je gradskom proračunu donijelo prihod od 1,5 milijuna maraka.

Po njegovim riječima, odluka se pokazala dobra jer je prikupljeni novac reinvestiran u različite projekte koji se tiču infrastrukture i turizma.

U cilju poboljšanja usluge, gradonačelnik Kordić je naveo kako su predložene promjene prema kojima se uvode tri zone u Mostaru i to Titova ulica, Bulevar i Musala.

– Te zone su procijenjene kao zone najčešćeg zaustavljanja turista kako bi došli do Staroga grada. Po uzoru na velika turistička središta poput Dubrovnika, najbližeg nama, smo odlučili da te zone proglasimo posebnim zonama gdje ćemo omogućiti autobusima koji dovoze turiste da na tim mjestima imaju mogućnost privremenog iskrcavanja, ukrcavanja i zaustavljanja, uz naravno, naknadu – pojasnio je Kordić.

 Nadalje je naveo kako će kroz vinjetu pokušati staviti u fokus i Mostar-pass karticu.

Reklama

– Ako korisnici vinjete imaju 50 posto kupljenih vinjeta oni bi se oslobađali od plaćanja ove kartice – naveo je mostarski gradonačelnik.

Odlukom o uvođenju naknade za uporabu lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara na lokalnim putevima u Gradu Mostaru naplaćuje se naknada za uporabu lokalnih prometnica za sva vozila sa više od 7 sjedišta (7 + 1).

Naknada se može platiti za razdoblje od dva dana i za vremensko razdoblje od sedam dana. Za razdoblje od dva dana naknada iznosi: za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 25 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 45 KM, za autobus iznad 30 mjesta: 80 KM. Za razdoblje od sedam dana naknada iznosi za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 60 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 120 KM te za autobus iznad 30 mjesta: 210 KM.

Ovom Odlukom uređuje se i mogućnost privremenog zaustavljanja za sva vozila u svrhu iskrcaja i ukrcaja putnika u užem području turističkog dijela Grada Mostara, kao zonom posebnog prometnog režima, koje obuhvaća ulice: Maršala Tita od križanja s Ulicom Stari Pazar (skretanje kod Lučkog mosta) do križanja sa Ulicom Braće Brkića, te Ulicu Braće Brkića do križanja sa Ulicom Bulevar narodne revolucije (rotor Španjolski trg).

Visina naknade za svako pojedinačno privremeno zaustavljanje vozila, koja se može platiti uz naknadu za uporabu lokalnih prometnica za razdoblje od dva dana ili za vremensko razdoblje od sedam dana, a zbog iskrcaja, odnosno ukrcaja putnika u zoni posebnog prometnog režima u razdoblju od 1. ožujka do 30. studenog tekuće kalendarske godine, iznosi: za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 50 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 80 KM, za autobus iznad 30 mjesta: 120 KM.

Reklama

Nezaposlenost u BiH raste već drugi mjesec zaredom, što sindikalce nije iznenadilo, ali ih je svakako zabrinulo.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, neprekidan niz u padu nezaposlenosti trajao je od avgusta prošle do maja ove godine, a onda dolazi do obrta.

Ili, konkretnije, u julu 2023. imali smo 350.461 nezaposlenog, a onda je cifra iz mjeseca u mjesec klizila sve do maja ove godine, kada je dostigla 324.517.

Međutim, već u junu imali smo 325.568, a u julu 328.674 ljudi koji su na evidencijama službi i zavoda u BiH tražili posao.

Ekonomskog analitičara Igora Gavrana rast nezaposlenosti ne iznenađuje, uzimajući u obzir stanje ekonomije. Iznenađuje ga, ipak, zbog drugih okolnosti.

„S obzirom na kontinuirano iseljavanje radno sposobnog stanovništva i činjenicu da upravo u ljetnim mjesecima mnogi nezaposleni, pa čak i zaposleni, idu u Hrvatsku, Crnu Goru i druga područja obavljati sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu, a ulazimo i u period izborne kampanje i povremenih poslova za ove aktivnosti, što bi logično trebalo voditi padu nezaposlenosti, nisam očekivao statistički rast nezaposlenosti“, naveo je Gavran u izjavi za „Nezavisne novine“.

Reklama

Posebno je, dodaje, zanimljivo da se najvećim dijelom rast nezaposlenosti odnosi na Federaciju BiH, gdje je, kako ocjenjuje, ekonomska situacija još uvijek nešto povoljnija, a prilika za zapošljavanje je, tvrdi, više.

„Osim manjkavosti naše evidencije, gdje biti evidentiran kao nezaposleni može značiti i da u stvari radite negdje, ali ste jednostavno u evidenciji radi zdravstvenog osiguranja ili primanja naknade, jedina dva druga logična objašnjenja koja mi padaju na pamet su uobičajeni godišnji porast po osnovu diplomaca i maturanata koji su završili svoje obrazovanje i prvi put se prijavili u evidenciju, i otpuštanja manjeg obima u većem broju subjekata gdje nema masovnih slučajeva koji bi privukli medijsku pažnju, ali ukupno daju veći broj. I naravno, moguć je prelazak iz registrovane u neregistrovanu ekonomiju, odnosno fiktivna odjava radnika koji i dalje rade“, ističe Gavran.

U svakom slučaju su mu, dodaje, zanimljiva dva aspekta koja demantuju neke uobičajene tvrdnje mnogih poslodavaca.

„Broj nezaposlenih ne raste u Republici Srpskoj, gdje se tvrdilo da će rast minimalne plate dovesti do masovnih otpuštanja i gašenja poslovanja, pa ovaj strah ne može biti argument protiv povećanja i u Federaciji BiH, a zahtjevi za uvoz radnika također ne stoje jer, evo, imamo čak i rastući broj potencijalnih radnika u BiH koje treba zaposliti“, naveo je Gavran.

Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da sindikalce svakako zabrinjava rast nezaposlenosti, a na to su, ističe, i upozoravali. Posljednji podatak kojim oni raspolažu jeste da je u FBiH oko 277.000 nezaposlenih.

„Naravno da nas brine činjenica da nezaposlenost raste i to je ono što mi tokom svog djelovanja konstantno pokušavamo da objasnimo i poslodavcima i vlastima, ali i javnosti. Dakle, prema posljednjim podacima, u FBiH je 277.000 nezaposlenih, a poslodavci uporno traže povećanje kvota za uvoz strane radne snage. Prvenstveno se to odnosi na radnike iz Bangladeša, Indije, Filipina, Nepala i tako dalje“, kaže Kečo za „Nezavisne novine“.

Reklama

On smatra da poslodavci na ovaj način pokušavaju da obore cijenu rada.

„Dakle, suština čitave priče je da njima treba jeftina radna snaga, pored te činjenice da mi imamo 277.000 nezaposlenih u FBiH“, istakao je Kečo, dok stav iz Udruženja poslodavaca nismo uspjeli dobiti.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH su naveli da je 30. juna ove godine u BiH bilo 325.568 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Nezaposlenost se, kako su naveli, smanjila u Republici Srpskoj i u Brčko distriktu, a povećana je u FBiH.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u BiH je u junu, i ujedno posljednjem mjesecu za koje imaju informacije, bilo zaposleno 854.865 radnika.

Nezavisne novine

Reklama