PRIVREDA
Privreda može graditi mostove između BiH i Njemačke
MINHEN, DORTMUND – Druga „Balkan-Sourcing“ konferencija poslužila je privrednicima Njemačke i Zapadnog Balkana da uspostave nove veze. Privrednici iz BiH su uspješno prezentovali svoje proizvode. Mnogi među njima se nadaju novim ugovorima.
„Danas smo imali osam direktnih razgovora sa mogućim njemačkim kupcima i svi razgovori su bili vrlo produktivni“, kaže Mirza Maglić iz firme Saraj-Komerc iz Gornjeg Vakufa – Uskoplja.
Mirza Maglić (desno) s kolegom Nerminom Mustaficom uoči početka razgovora. „Uvjeren sam da ćemo ostvariti saradnju sa barem pet firmi. Možda postoji opcija i da uvezemo nove mašine i uvedemo nove tehnologije, jer smo i o tome razgovarali“, dodaje on.
Bila je ovo druga konferencija koja se organizuje u okviru tzv. „Einkaufsinitiative Westbalkan“ (inicijative za kupovinu proizvoda sa Zapadnog Balkana).
Nakon Minhena u junu 2015., domaćin ovogodišnjeg skupa, koji je održan protekle sedmice, bila je Industrijska i privredna komora Dortmunda.
U organizaciju je bilo uključeno i udruženje njemačkih logističara BME, a sve je podržalo Njemačko ministarstvo za pomoć u razvoju.
„Naš cilj je bio da direktno spojimo potencijalne njemačke kupce i proizvođače sa Balkana“, kaže Olaf Holzgrefe iz udruženja BME.
„O postojanju interesa za saradnju svjedoči i podatak da smo ove godine imali skoro dvostruko više kako njemačkih kupaca tako i firmi iz BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije koje su bile zainteresovane za saradnju“, dodaje on.
Istovremeno ističe kako su se gosti odlično pripremili za razgovore, što je sigurno faktor koji će doprinijeti uspjehu u saradnji. Inače, skupu u Dortmundu prisustvovali su predstavnici 45 firmi iz Njemačke i 125 firmi iz regiona Zapadnog Balkana. Obavljeno je više od 500 direktnih razgovora.
SPEED DATING
I Mirza Maglić ali i drugi privrednici iz nekih od 45 firmi iz BiH koje su učestvovale na ovoj konferenciji ističu da su organizatori odradili odličan posao. Oni su već unaprijed napravili liste mogućih partnera i organizovali sastanke „u četiri oka“. Svaki učesnik je tako dobio raspored sa terminima za razgovore. I tako su u periodu od svakih pola sata „rotirali“ sagovornici za stolovima, direktno razgovarali o paleti proizvoda, rokovima, cijenama…
„Rezultate ćemo znati tek za otprilike godinu dana. Ne očekujem da ćemo istog trenutka za ovim stolom potpisati veliki ugovor, ali je ovo odličan način uspostave kontakta i na taj način se otvara i mogućnost za proboj na tržište“, kaže Selma Bradarić iz firme Medena Commerce iz Tešnja. Za nju je posebno važno da se radi na imidžu BiH kao mjesta za poslovanje i investicije.
„Nedovoljno se radi na promociji naših proizvoda. S druge strane Nijemci još uvijek imaju strah i podozrenje i prema nama kao ljudima i prema državi. Mora se mnogo više raditi na promociji i pokušati mijenjati tu svijest. Mnogi kada dođu u BiH se iznenade kada vide naše proizvodne pogone i kada vide šta smo sve u mogućnosti da napravimo. Promociju moraju podržati i naša diplomatsko-konzularna predstavništva kao i trgovačke komore.“
ŠANSE I PREPREKE ZA RAZVOJ
Kada se razgovara s privrednicima brzo se ustanovi da ih sve muče iste brige i da vide iste prepreke pred razvojem privrede u BiH. Za Selmu Bradarić i Mirzu Maglića to su carine koje uvoznici plaćaju kako na repromaterijal i mašine tako i na svoje proizvode kada ih šalju u EU. Stoga od vlasti u BiH zahtijevaju da se ubrza put ka EU.
Snježana Köpruner iz firme GS-Tvornica mašina Travnik upozorava i na to da su još prije deset godina imali obećanja da će strana ulaganja biti oslobođena carine, ali da se to, kako kaže, legalnim putem ne može ostvariti: „To je problem korupcije u BiH. Bez obzira što mi govorimo kako imamo jeftinu radnu snagu, i to se javlja kao problem. Sve više ljudi napušta ne samo BiH, nego i Hrvatsku i Srbiju. Nije to samo iz ekonomskih uvjeta, nego i zbog toga što ne vide u aktualnoj političkoj konstelaciji svoju budućnost u tim zemljama. Politika mora mnogo više učiniti i pomoći tim ljudima. Da vide budućnost u svojoj zemlji“, kaže ona.
NJEMAČKI DUALNI SISTEM
Jedan od načina da se otvori perspektiva za bolju budućnost je bolje obrazovanje radne snage, i to u skladu s potrebama privrede. Pri tome se posebno ističu prednosti njemačkog dualnog sistema, obrazovanja koje se odvija djelomično u školama, a djelomično u firmama gdje učenici stiču određene kvalifikacije.
„Država mora pod hitno sprovesti reformu školstva, posebno za radnička zanimanja. Mislim da bi bilo dovoljno za radnička zanimanja prekopirati dualni sistem koji postoji u Njemačkoj. On je izuzetno dobar i dobro se pokazao. Ti mladi ljudi su više u firmama, oni imaju teorijsko obrazovanje, ali su integrirani u firme još u periodu obrazovanja. Mi privrednici smo spremni prihvatiti tu djecu i dati im posao kad završe školu. U mojoj firmi nam, recimo, treba svake godine deset zavarivača. Spremni smo da ih obučavamo. To važi i za ostala zanimanja. Osim toga, dugoročno gledano, mora se uspostaviti pravna država, jer mi trenutno živimo u nepravnoj državi. Kad neko donosi svoj novac onda želi da mu je taj novac siguran“, kaže Snježana Köpruner.
Prednosti njemačkog dualnog sistema obrazovanja ističe i Gunter Neubert, šef Delegacije njemačke privrede u BiH. Razvoj privrede bi, osim toga, morao biti cilj i iz dnevno-političkih razloga. „Jedan od mojih kolega ima običaj da kaže: „Privreda nije sve, ali sve, bez privrede, je ništa.“ Snažna privreda je potrebna kako bi se mladima, ali i ostalim građanima pružila perspektiva i spriječio odlazak ljudi. Zbog toga postoji opšti interes da u zemljama Zapadnog Balkana postoji stabilna privreda i da se u tim zemljama, konferencijama poput ove, generišu novi partneri i za njemačku privredu.“
Izvor: Deutsche Welle
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca