PRIVREDA
Para iz Termoelektrane Tuzla u funkciji razvoja plasteničke proizvodnje
TUZLA – Vodena para iz Termoelektrane Tuzla u narednim godinama mogla bi postati bitan segment razvoja plasteničke proizvodnje na području Tuzlanskog kantona. Pokazala je ovo studija „Para iz Termoelektane Tuzla u funkciji razvoja malih i srednjih preduzeća“, koju je uradio Nezavisni biro za razvoj.
Studija mogućnosti korištenja pare iz Termoelektane Tuzla za razvoj malih i srednjih preduzeća u sektoru plasteničke proizvodnje, može postati bitan faktor u razvoju ovog segmenta privrede na području TK. Studija koju je uradio Nezavisni biro za razvoj, pokazala je da se, pravilnim određivnjem broja, odnosno snage parovoda kojim će plastenici biti snabdjeveni toplotnom energijom, ukupna investicija može isplatiti u periodu od pet do sedam godina.
„Pokazalo se da je na ovaj način, čak na osmom kilometru od Termoelektrane isplativo da se gradi parovod i da se napravi plastenička zona i u toj plasteničkoj zoni moguće je da se čak 740 do 1000 radnih mjesta iskreira, da je to investicija od 12 do 25 miliona ovisi jel bliže ili dalje od Termoelektrane“, ističe Enver Sarvan izvršni direktor Nezavisnog biroa za razvoj za rtvslon.ba.
Tokom studije posmatrane su tri zone, dvije na području Tuzle i jedna na području Lukavca, a razmatrane su i tri mogućnosti investiranja. Sve tri mogućnosti pokazale su se isplativim i vrijednim ulaganja.
„Jedna mogućnost je kada je jedan vlasnik i samog parovoda i plastenika, koji se nalazi na toj parceli, što je u ovom slučaju nekih 470. Investicija je isplativa i u drugom slačaju, kada imamo jednog vlasnika parovoda a više vlasnika pojedinačnih plastenika na istoj parceli. Treći slučaj, iako je najskuplji i dalje je isplativ, kada imamo više vlasnika i parovoda i samih plastenika, koji bi u tom slučaju morali biti organizovani kroz jednu marketinšku grupu“, ističe Majda Mujanović Babić članica ekspertnog tima.
Studija predstavlja dokument koji će se moći predočiti domaćim i stranim investitorima, a resorno ministrastvo i Vlada TK učiniti će sve da ga učnine dostupnim.
„Interesovanje postoji kada je u pitanju proizvodnja hrane na području TK i u inostranstvu i kod domaćih investitora i ono što ćemo u narednom periodu svakako učiniti jeste formiranje partnerstva, odnosno zajedničku realizaciju ovakog jednog projekta“, poručuje Nermin Hodžić ministar razvoja i poduzetništva TK.
Obzirom da je studija obuhvatila područje Tuzle i Lukavca, partneri će se upravo tražiti u ovim lokalnim zajednicama, a nije isključena mogućnost traženja partnera i na području općine Žvinice, obzirom da je studija provedena na daljini osam kilometara od Termoelektarne.
Izvor: Akta.ba
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
PRIVREDA
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke