FINANSIJE

Deflacija pritišće BiH već godinama

BiH – Bosna i Hercegovina je i prošlu godinu završila u deflaciji, koja je bila blago pojačana u odnosu na godinu ranije, i to prije svega zbog smanjenja cijena energenata i hrane, što prema mišljenju ekonomista ne može donijeti pozitivne efekte po domaću ekonomiju.

Objavljeno

15. jun 2016.

privrednik

Naime, kako je navedeno u godišnjem dokumentu Ekonomski trendovi u 2015. koji je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, nastavljen je trogodišnji trend rasta deflacije u BiH, koji je produžen i u prva dva mjeseca ove godine.

Inače, u BiH je 2012. godine posljednji put zabilježena inflacija na godišnjem nivou i to od 2,1 odsto. Kako su naveli u ovom izvještaju, deflacija u BiH je u prošloj godini iznosila jedan odsto, dok je godinu dana ranije bila na nivou od 0,9 procenata, a 2013. godine 0,1 odsto. Imajući to u vidu, veću deflaciju od BiH u širem regionu u prošloj godini imala je samo Bugarska. Ipak, istini za volju, pod pritiskom deflacije u prošloj godini bile su i Slovenija, Rumunija, Makedonija i Hrvatska, ali na nižem procentu od BiH.

Međutim, dostupni podaci za dva mjeseca ove godine pokazuju da je u BiH i dalje nastavljen trend rasta deflacije, koja je u februaru 2016. iznosila 1,3 odsto. U izvještaju DEP BiH za prošlu godinu je pojašnjeno da je kao i u prethodnoj godini najznačajniji doprinos deflaciji u BiH bio u sektorima prevoza, hrane i bezalkoholnih pića, te odjeće i obuće. Tako su u odjeljku prevoza cijene bile niže za 6,9 odsto, gdje je najveće smanjenje cijena zabilježeno u okviru goriva i maziva za lična prevozna sredstva, i to za 13,6 odsto.

Pored toga, veliki doprinos deflaciji imale su cijene hrane i bezalkoholnih pića, pa su unutar tog odjeljka cijene smanjene za 0,9 odsto. Naime, cijene su smanjene gotovo u svim pododjeljcima hrane i bezalkoholnih pića izuzem ulja, masti, voća i povrća. „Takođe, odjeljak obuće i odjeće je uticao na smanjenje opšteg nivoa cijena u BiH, sa deflacijom od 7,3 odsto“, navodi se u ovom godišnjem izvještaju DEP BiH.

Međutim, oni navode da je deflacija u BiH djelimično usporena povećanjem cijena u okviru odjeljka alkoholnih pića i duvana za 7,2 odsto, zbog nastavka harmonizacije akcizne politike u BiH sa politikom akciza na cigarete u Evropskoj uniji. Pored toga, u izvještaju se navodi da su u odjeljku stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata cijene povećane za 1,1 odsto, gdje je došlo do poskupljenja električne energije i vode, a što je djelimično imalo uticaj na usporavanje deflacije u BiH.

Reklama

U izvještaju je još navedeno da je većina zemalja EU i regiona u prošloj godini registrovala sporiji rast cijena u odnosu na prethodnu godinu, a da je u nekim zemljama zabilježena deflacija. Kako su istakli, nizak nivo inflacije u EU je posljedica smanjenja cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu, koje su izazvale pritisak „na dolje“ na opšti nivo cijena. Usljed toga, stoji u izvještaju, u EU je registrovan nepromijenjen nivo cijena u odnosu na 2014. godinu. Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, rekao je da iz ugla ekonomista, prisutnost deflacije u nekoj zemlji, naročito u dugom periodu, nije za pohvalu.

„Postoji nešto što mi nazivamo prirodnom stopom inflacije, i to je inflacija do 2,5 ili tri odsto, koja sama po sebi stimuliše zaposlenost, rast privrede i to je nešto što se podrazumijeva da daje pozitivne efekte“, smatra Radivojac. S druge strane, on je rekao da se deflacija sama po sebi dešava, ali da u dugom periodu ne može ostaviti pozitivne efekte, budući da je naročito u BiH izazvana de fakto padom potražnje. S tim u vezi, rekao je da kupovna moć stanovništva očigledno pada, stanovništvo se suzdržava da kupuje, te nema tražnje za robom i proizvodima i samim tim dolazi i do pada cijena.

Nezavisne novine

Slične teme:

Sledeći

Rast svih vrsta osiguranja u RS

Ne propustite

Evro stabilan, azijske berze pale

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati