PRIVREDA
Zbog akciza ni plin više nije jeftin
BANJALUKA – Distributeri nafte i naftnih derivata će zbog skupljeg plina pretrpjeti pad prometa, što će se odraziti i na finansijske bilanse privrednih društava iz ove oblasti, tvrde stručnjaci.
U moru poskupljenja, Zakonom o akcizama uvedena je i taksa za puteve i autoputeve na tečni naftni gas, odnosno plin, u iznosu od 0,15 KM po kilogramu za puteve i 0,25 KM po kilogramu za autoputeve. Tako je ovaj energent poskupeo za oko 0,30 KM po litri i košta oko 1,10 KM.
Distributeri koji se bave prometom tečnog naftnog gasa cijenu ovog energenta kreiraju po sličnom principu kao gorivo, odnosno na osnovu nabavne cijene, cijene distribucije i drugih faktora.
Samo nikoliko dana nakon što su to i uradili, te promijenili brojke na tablama pumpi, stručnjaci upozoravaju da se očekuje pad prometa plina, koji je upravo poslednjih godina doživio procvat.
Podaci Uprave za indirekto oporezivanje BiH pokazuju da je uvoz naftnih plinova od 2014. do 2017. godine porastao za oko 60 miliona kilograma. Tako je 2014. godine u BiH uvezeno oko 205 miliona, 2015. godine oko 237 miliona, dok je u 2016. i 2017. godini broj porastao na 263 miliona kilograma naftnih plinova i ostalih plinovitih ugljenvodonika.
Građani su plin kupovali kao omiljeno i najjeftinije gorivo, međutim, kada i ono najjeftinije postane skupo, ljudi će ga manje kupovati, prognoziraju stručnjaci.
– Promjena Zakona o akcizama će sigurno dovesti do pada prometa. Distributeri nafte i naftnih derivata su bili prinuđeni da povise cijene svojih proizvoda zbog novih nameta državi, te zbog toga trpe pad prometa, što će se odraziti i na finansijske bilanse privrednih društava iz ove oblasti – tvrdi Zoran Berak, sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS.
Dok ova taksa predstavlja značajan udar na džepove građana koji voze automobile na plin, akcize i takse na korišćenje plina u domaćinstvima se ne plaćaju, što opet može dovesti to novih problema.
– Postoji realna velika opasnost od nestašice gasa za domaćinstva na tržištu ukoliko se ne otklone nejasnoće u postojećem Pravilniku o primjeni Zakona o akcizama ili on ne bude izmenjen. Trenutno je takva situacija da distributeri TNG koji nisu uvoznici ovog energenta nisu u mogućnosti da nabave tečni naftni gas u bocama bez obračunate takse za puteve i autpouteve – tvrdi Berak.
Dodaje da veliki problem predstavlja i prodaja ranije nabavljenog plina za domaćinstva, te činjenica da uvoznici ovog energenta koji je oslobođen taksi za puteve ne mogu dalje prodavati TNG distributerima i maloprodajama jer im to izmenjeni Zakon o akcizama i Pravilnik ne dozvoljavaju.
– Sadašnje okolnosti nalažu da tečni naftni gas za domaćinstva može prometovati samo uvoznik istog, koji posjeduje sopstvenu benzinsku pumpu. Zbog toga smatram da bi trebalo hitno tečni naftni gas koji se uvozi zbog punjenja u boce za domaćinstvo osloboditi svake obaveze po osnovu naplaćivanja taksi za puteve i autoputeve, jer se on ni na koji način ne može dovesti u vezu sa tim taksama – dodaje on.
Dok stručnjaci ukazuju na nepravilnosti i propuste, cijena plina raste, a raste i briga građana, jer će pun razervoar umjesto za 30, sada imati za 50 KM.
– Pun rezervoar sam plaćala 30 KM, a sada plaćam 50 KM, što svakako jeste velika razlika. Međutim, kad uzmem u obzir koliko bi skuplje platila benzin, koga za 50 KM mogu kupiti samo pola rezervara, shvatim da je plin još i jeftin, koliko je sve ostalo poskupjelo – kaže Banjalučanka Branka Ljoljić.
Distributeri traže rješenje
Usvojeni set Zakona o akcizama izazvao je probleme na tržištu gasa u zemlji, zbog čega će uvoznici i distributeri Upravi za indirektno oporezivanje BiH ponuditi konkretne prijedloge za rešenje novonastale situacije.
Tako je bar najavljeno na sastanku uvoznika i distributera gasa u BiH, na kojem su prisustovali predstavnici kompanija koje se bave uvozom, distribucijom i punjenjem propan-butana i auto-gasa.
Zakon o akcizama BiH i Pravilnik o izmjenama i dopunama ovog zakona nedorečeni su i u sukobu sa postojećim zakonima, što može dovesti do raspada tržišta propan-butana u BiH, zaključeno je na ovom sastanku.
Izvor: Blic
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca