FINANSIJE

Akcije Ljubije na aukciju ponudili fondovi

BANJALUKA – Nakon što je sa dnevnog reda Narodne skupštine RS povučena tačka o prodaji 64,9 odsto akcija državnog kapitala u Rudniku željezne rude Ljubija (RŽR), investicioni fondovi odlučili su da formiraju zajednički paket od najmanje deset odsto akcija i ponude ga na aukciju. Kako saznajemo, aukcija bi trebalo da bude najavljena danas, a početna cijena trgovanja kretala bi se oko 1,61 KM.

Objavljeno

28. jun 2016.

privrednik

Inače, ova cijena formirana je na osnovu ponude koju je „Israeli Investment Group“ dostavila Vladi RS, a koja za 64,99 odsto akcija RŽR Ljubija daje 53,1 milion KM. „To je već druga aukcija za RŽR Ljubija, a prva, koja je bila neuspješna, organizovana je takođe kada je bilo riječi o prodaji državnog kapitala u tom rudniku.

Fondovi sada vide svoju šansu i nadaju se da bi ‘Mittal’ ili ‘Israeli Group’ otkupili deset odsto akcija“, ispričao je izvor „Nezavisnih“ dobro upućen u kretanja na Banjalučkoj berzi.

Sagovornici s kojima smo razgovorali, a koji ne žele javno da govore na ovu temu, sumnjaju da bi aukcija akcija RŽR Ljubija mogla uspjeti jer u ovom trenutku niko nema interes da za deset odsto akcija koje praktično ništa ne znače potroši oko devet miliona KM.

„Ključan je paket akcija koje prodaje Vlada RS, odnosno Akcijski fond RS, sve ostalo je manje bitno, mada ne treba isključiti ni mogućnost da se neko na mala vrata, preko deset odsto akcija, pokušava dokopati državnih 64,9 odsto“, ispričao je jedan od sagovornika „Nezavisnih“.

Podsjećamo, Vlada RS metodom neposrednog odabira kupca donijela je odluku da 64,9 odsto akcija Rudnika željezne rude Ljubija proda „Israeli Investemnt Groupu“ za 53,1 milion KM. Za kupovinu ovih akcija bio je zainteresovan i „ArcelorMittal“, koji je ponudio 28,4 miliona KM, što je očigledno za Vladu RS bilo nedovoljno, iako „Mittal“ već godinama posluje u Prijedoru i s Rudnikom željezne rude Ljubija ima formirano zajedničko preduzeće, u kojem ima vlasništvo od 51 odsto.

Odluku Vlade RS o prodaji Ljubije mora potvrditi i Narodna skupština RS. Međutim, tu su nastali problemi jer DNS kao stranka koja čini vlast u RS nije želio glasati za takvu odluku i tačka o prodaji Rudnika povučena je sa dnevnog reda NS RS isti dan kada su poslanici trebali o njoj raspravljati.

Reklama

Na povlačenje te tačke sa dnevnog reda, prema tvrdnjama vlasti i predstavnika Vlade RS, uticalo je i to što je „Mittal“ javno saopštio da je zainteresovan za kupovinu državnog dijela akcija.

Milorad Dodik, predsjednik RS, nakon što je prodaja RŽR Ljubija povučena sa dnevnog reda NS RS, rekao je da je „Mittalu“ ostavljen rok od 15 dana da dostavi ponudu, a ukoliko ta ponuda za evro bude veća od one koju je dostavila „Israeli Investment Group“, biće prihvaćena. Za razliku od vlasti i Vlade RS, koja je odlučila da Rudnik proda „Israeli Investment Groupu“, radnici zajedničkog preduzeća RŽR Ljubija i „Mittala“, njih oko 850, iznijeli su stav da bi više voljeli da državni kapital kupi „Mittal“.

„Njihova ponuda je racionalnija“, rekao je nedavno Milenko Stojnić, predsjednik Sindikata radnika „ArcerolMittala“ iz Prijedora. Struktura vlasništva RŽR Ljubija Akcijski fond – 64,99% PREF – 9,999% „Kristal invest“ – 6,4% Fond za restituciju – 4,99% „BLB profit“ – 4,2% „Euroinvestment“ – 2,4% „Bors Invest Nova“ – 1,2% „Invest Nova“ – 0,8% „VIB fond“ – 0,1% Ostali akcionari – 4,5%

Izvor: Nezavisne novine

Slične teme:AUKCIJA FONDOVI

Sledeći

Javni dug Srbije zbog Bregzita uvećan za 228 miliona evra

Ne propustite

Smanjenje kreditnog rejtinga Britanije

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati