Connect with us

PRIVREDA

U BiH postoji 20 puta više parafiskalnih nameta nego u Hrvatskoj

SARAJEVO – Nedavno je izračunato da broj raznoraznih parafiskalnih nameta koji se naplaćuju u BiH prelazi 3.400. Ukoliko se uporedi stanje sa susjednim zemljama, proizlazi da ih u BiH ima do 20 puta više nego Hrvatska, u kojoj postoji oko 170, a 10 puta više nego Srbija, u kojoj je zvanično oko 340 različitih nameta.

Objavljeno

 


 

porez Ekonomista Faruk Hadžić je zajedno s makroekonomskim analitičarem Dinom Hadžialićem uradio analizu “Oslobađanje od bespotrebnih administrativnih taksi”.

Autori pojašnjavaju kako u parafiskalne namete spadaju razne takse i naknade koje čine i do pet odsto finansijskih izdvajanja poslodavaca od njihovog ukupnog poslovanja.

“Svrha ubiranja pojedinih nameta nekada nije do kraja jasna. Neke od njih država je uvela pravnim licima samo da bi ubrala određeni prihod, bez pružanja bilo kakve usluge za taj novac. S druge strane, za neke postoji i opravdanost uvođenja jer se, osim fiskalnog cilja, pokušavaju određenim, često visokim nametima riješiti i drugi društveni problemi”, ističe Hadžić.

Dodao je da veliki broj raznih nameta u BiH šteti poslovnom okruženju, jer su uvedeni primarno kako bi osigurali dodatni prihod raznim nivoima vlasti, a sve radi sufinansiranja neproduktivne administracije, koja predstavlja društvenu klasu samu za sebe i ne pruža odgovarajući nivo usluga svojim korisnicima.

“Znajući da preduzeća u BiH funkcionišu na granici poslovanja, ukidanje ili smanjivanje bespotrebnih taksi, poput takse za istaknute firme, doprinijelo bi poslovanju i poboljšanju poslovnog okruženja. Primjer neusklađenosti iste takse na raznim nivoima vlasti najbolje se može vidjeti upravo kod komunalne takse za istaknutu firmu”, kaže Hadžić za “Avaz”.

Pojasnio je kako svaka opština ima slobodu u propisivanju iznosa taksi, što dovodi do toga da je neka opština pristupačnija za poslovanje od druge.

Reklama

“Različiti su iznosi koji se plaćaju po osnovu iste takse u različitim gradovima. Takođe, nisu na isti način obračunati iznosi, tačnije nisu utvrđeni kriteriji za obračun. U Bihaću se taksa plaća po zonama i kvadraturama poslovnog objekta, a ne prema samoj djelatnosti, dok se, recimo, u drugim gradovima različiti iznosi plaćaju prema djelatnosti i zoni poslovanja. Ukoliko ste stomatolog u Bihaću, platićete za četvrtu zonu 72 KM, za razliku od Sarajeva i Banjaluke, gdje je taj iznos čak 900”, napominje Hadžić.

(Tabelarni prikaz prikupljenih sredstava po osnovu takse za istaknutu firmu)

Prema njegovim riječima, iz budžeta 25 većih gradova i opština iz cijele BiH za prošlu godinu može se primjetiti da su lokalne zajednice samo po osnovu ovih parafiskalnih nameta naplatile 31 milion KM.

“Tim novcem poslodavci su mogli otvoriti novih 2.600 radnih mjesta i na taj način doprinijeti smanjenju nezaposlenosti, koja predstavlja najveći problem naše ekonomije. Pravnim licima može se omogućiti da se iznos taksi za istaknute firme može investirati u tekuće poslovanje ili upotrijebiti za zapošljavanje novih radnika. Na ovaj način se podstiče investicijska i lična potrošnja, unapređuje se kvalitet pružanja usluga”, smatra Hadžić.

Štetnost ove takse, kazao je Hadžić, najbolje se može vidjeti na primjeru jedne stomatološke ordinacije u opštini Centar Sarajevo, gdje taksa za istaknutu firmu iznosi 970 KM.

– Ukidanjem ove takse ordinacija bi mogla nabaviti poseban digitalni aparat za erdodonciju kojim se liječi korijen zuba, čime bi se značajno unaprijedio kvalitet pružanja usluga pacijentima. Jedna od mjera koja bi pomogla da se unaprijedi poslovanje firmi i obrta, kao i novo osnivanje privrednih subjekata, jeste upravo usklađivanje zakonske regulative u dijelu koji se odnosi na nivo taksi za osnivanje obrta, kao i taksi za istaknute firme – kaže Hadžić.

Reklama

Dodao je i da su tri ključna koraka za unapređenje ovog segmenta, a podrazumijevaju preciznu sistematizaciju parafiskalnih nameta za sve nivoe u BiH, uvođenje reda propisivanjem usklađenih naziva, vrsta nameta kao i maksimalnih iznosa za određene namete na području određenog kantona ili cijele FBiH i ukidanje nameta na federalnom i kantonalnom nivou, te uvođenje maksimalnih stopa izmjena na godišnjem ili trogodišnjem nivou.

Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je kako se taksa za istaknutu firmu naplaćuje svugdje u svijetu, ali se svugdje osim u BiH radi o simboličnom iznosu koji se plaća.

– Kod nas to tako nije, daleko je od simboličnih iznosa, naročito u nekim opštinama i gradovima u BiH. Radi se o opštinskom nametu kojim najveći broj opština u BiH nastoji da popuni rupe u svom budžetu. I to na način da određuju izuzetno visoke takse po tom osnovu. Odranije postoje dvije presude Ustavnog suda za dvije opštine u FBiH koje su oborile odluke o visini te takse. Prvenstveno jer se radi o neprimjereno visokim taksama. Mora postojati korelacija između cijene i usluge koju država ili opština za taj novac pruža. Nažalost, to nije tako u našoj državi – smatra Pandurević.

Naglasio je da u BiH čak i male opštine imaju iste iznose ove takse kao i u velikim gradovima.

– Činjenica je da naše udruženje godinama ukazuje na visoke namete. Smatramo da bi dio tog novca trebalo vratiti poslodavcima. Nije, možda, ni problem kad kompanija ima jednu poslovnicu. Zamislite ukoliko imate po cijeloj državi 100 ili 200 poslovnih objekata i za svaki od njih mora se platiti ova taksa. U ovom slučaju dolazimo do zaista velikih iznosa ovih nameta – zaključio je Pandurević.

 

Reklama

Izvor: Avaz.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu