Connect with us

PRIVREDA

Na građevini i ljeti i zimi za 500 KM!

Objavljeno

 


BANJALUKA – Mizerne plate radnika i loši uslovi rada dovele su do toga da ljudi bježe od rada na građevini, te da rade samo oni koji su prisiljeni da na bilo koji način obezbjede egzistenciju svoje porodice.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku prosječna plata radnika na građevini iznosi oko 560 KM, što je, kažu oni koji sate provode na građevini, i te kako malo.

Nešto više od pola prosječne plate nije dovoljno za pristojan život tročlane porodice, pa je odlazak ovih radnika razuman, kaže Milenko M. koji radi kao zidar 15 godina.

“Moja plata je 600 maraka kada ima posla. Zimi, kada manje radimo, manja je i plata. Teško je, naporno, radim da školujem dijete, ali već me kičma boli i mislim da neću moći još dugo”, rekao je ovaj Banjalučanin, piše EuroBlic.

Dodaje da osim što je težak posao, teško je naći radnike, jer su ljudi svjesni šta ih tamo čeka i to za male pare.

“Kada nam nedostaje radnika, to je veliki problem. Koga god od prijatelja i poznanika pitamo niko neće da radi, a i na oglase se rijetko ko javi. Ovaj mučenički posao rade samo oni koji su primorani”, dodaje on.

Reklama

Da je ovo jedna od najgorih grana, kada su u pitanju uslovi za rad, saglasna je i predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Dragana Vrabičić.

“Plate jesu male, tako da razumijem zašto sve više ljudi odlazi. U građevinarstvu je sve loše. Od niskih plata, rada na crno, loših uslova, pa sve do veoma loše zaštite na radu”, objašnjava Vrabičićeva.

Dodaje da zbog toga sve više ljudi odlazi u inostranstvo, gdje je ovaj posao i te kako cijenjen.

“Apsolutno ne osuđujem ljude koji odlaze odavde. Naravno da će čovjek sebi da traži bolje uslove. Čak i u domaćim registrovanim firmama u kojima su ljudi prijavljeni, jako su loši uslovi, niske plate i to je ono što predstavlja veliki problem ovim prostorima”, dodaje ona.

Kakvo je stanje sa oglasima i potražnjom radnika provjerili smo i u banjalučkoj Agenciji za zapošljavanje “Spektar”.

Tamo su potvrdili da ovaj kadar nedostaje, kao i da postoji deficit za sva zanatska zanimanja. Pored toga što stariji ljudi izbjegavaju ove poslove, od njih, još u školovanju, odustaju i mladi.

Reklama

“Ne postoji više nijedno KV zanimanje koje nije deficitarno na tržištu rada. Već duže vrijeme imamo problem da nađemo radnike za određena zanimanja i to ne samo kad je građevina u pitanju. Godinama na tržištu rada nema frizera, konobara, bravara i slično”, rekao je direktor ove agencije, Miroslav Vukajlović.

Upućeni tvrde da se na oglase za zidara, molera, armirača i slično mjesecima se niko ne javlja, te da će situacija uskoro postati još gora.

“Možda to sada nama čudno zvuči, ali i mi ćemo imati problem kao mnogo razvijenije zemlje koje moraju da uvoze radnike. KV radnici, građevniski i mašinski tehničari će sve više nedostajati i taj problem ćemo teško rješavati”, dodao je Vukajlović.

 

Odlaze u Hrvatsku

Osim dobro poznatog odlaska na rad u inostranstvo, brojni Banjalučani, kao i građani cijele BiH, odlučuju se za odlazak u komšijsku Hrvatsku, u kojoj je prosječna plata duplo veća nego kod nas.

Reklama

U Hrvatskoj nedostaje više od 2 000 građevinskih radnika, najviše zidara, tesara, armirača, montera suve gradnje, keramičara i fasadera, a Banjalučani kažu da se za duplo veću platu isplati otići nekoliko mjeseci preko grane kod komšija.

 

Izvor: Blic

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu