PRIVREDA
Za šest godina 3634 izdatih dozvola za rad u Njemačkoj
SARAJEVO – U posljednje vrijeme je aktuelan odlazak radne snage na rad u Njemačkoj, a Agencija za rad i zapošljavanje BiH je posrednik u tom zapošljavanju još od 2013. godine.
„Od početka godine pa do 20.2.2018. u SR Njemačkoj su zaposlena 82 naša građana putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a sve na osnovu Dogovora o posredovanju u zapošljavanju osoba za završenom srednjom medicinskom školom. Dakle svi zaposleni su bili medicinari sa SSS, a otišli su da rade na poslovima zdravstvene njege“, kazali su za Akta.ba iz nadležne službe Agencija za rad i zapošljavanje BiH.
Prema podacima Instituta za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu, krajem prošle godine u Njemačkoj je 1.183.000 radnih mjesta bilo nepopunjeno, što je za 128.000 više nego u istom periodu prošle godine. Kako ističu, manjak stručnjaka postoji u gotovo svim sektorima, a među najtraženijim su mehatroničari, elektrotehničari, medicinski tehničari, programeri, inženjeri svih profila, kao i klasični zanati poput limara i vodoinstalatera. Za sada iz BiH odlaze samo oni radnici iz medicinske struke.
„Na osnovu navedenog Dogovora mi imamo saglasnost Njemačke za posredovanje samo medicinskog osoblja sa SSS, tako da sve osobe su upravo tih kvalifikacija i nemamo mogućnost posredovanja za druga zanimanja, niti dobijamo zvanične potrebe za druga zanimanja iz SR Njemačke“, dodali su iz ove Agencije.
Prijave
Budući da ovaj program zapošljavanja traje od 2013. godine, većina građana je upoznata sa njim i Agencija za rad i zapošljavanje BiH trenutno dobija samo prijave za posao koje kasnije raspoređuje. Tako je u 2013. godini izdato 186 radnih dozvola za odlazak u Njemačku, u 2014. godini izdato je 566 dozvola. U 2015. godini izdato je 870 dozvola, dok je u 2016. godini izdato nešto više dozvola, i taj broj iznosi 1079. U 2017. godini izdata je 851 dozvola, dok je u 2018. godini sa zaključnim 22. februarom taj broj iznosio 82.
Ukupan broj izdatih dozvola od 2013. godine do 22. februara 2018. godine iznosi 3634, a u tabeli ispod je prikaz broja izdatih dozvola.
Godina realizacije | Izdato radnih dozvola |
2013. | 186 |
2014. | 566 |
2015. | 870 |
2016. | 1.079 |
2017. | 851 |
21.2.2018. | 82 |
UKUPNO | 3.634 |
„Što se tiče zadovoljstva radnika, mi do sada nismo imali niti jednu ozbiljnu primjedbu na radne uzlove u SR Njemačkoj. To je iz razloga što smo dužni provjeriti poslodavce i informirati kandidate o svim uslovima zaposlenja tako da opis poslova i radni uvjeti uvijek odgovaraju onome što je radniku i ponuđeno“, dodali su iz Agencije.
Agencija za rad i zapošljavanje BiH je prošle godine najavila da će u 2018. posredovati u zapošljavanju 900 ljudi iz BiH u Njemačkoj, ali što se tiče nekog novog vala o tome još uvijek ne mogu govoriti.
„Razlog tome je što još uvijek imamo samo mogućnost zapošljavanja medicinara sa SSS, dok sva druga zanimanja ne možemo posredovati. Također, svo zapošljavanje zavisi i od potreba za radnom snagom iz Njemačke“, poručili su iz Agencije za rad i zapošljavanje u BiH.
Izvor: Akta.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
BIZNIS
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca