Connect with us

PRIVREDA

Omča oko vrata privrednika u BiH: Guši ih više od 3.000 parafiskalnih nameta

Objavljeno

 


SARAJEVO – Privrednici u Bosni i Hercegovini plaćaju više od 3000 različitih nameta od kojih su neki na općinskom nivou, neki na kantonalnom nivou, a neki na nivou entita, Brčko distrikta te same države, rekao je za Radiosarajevo.ba Mladen Pandurević direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

„Svi poslodavci ne plaćaju sve pobrojane obaveze ali ako ćemo govoriti o nivou Federacije BiH, tu postoji između 700 i 800 parafiskalnih nameta“, dodao je on.

Broj nameta nije jedini problem, jer postoji i neusklađenost naziva i kriterija te načina obračuna pojedinih parafiskalnih obaveza.

Naime, neke općine određuju, naprimjer, komunalne takse po zonama i vrstama djelatnsoti. Neke nemaju zone, ali imaju podjelu prema djelatnsoti i tu ima razlike. U većini općina najveća taksa je za djeelatnost igara na sreću, iako ima općina u kojima je najveća taksa za proizvodnu djelatnost i to za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.

„Ovoliki broj parafiskalnih nameta ima zasigurno negativan uticaj jer je to jedno nevidljivo opterećenje koje znatno utiče na smanjenu konkuretnost domaće privrede na evropskoj i svjetskoj utkamici“, govori za Radiosarajevo.ba Pandurević.

U Ministarstvu finasija FBiH u proteklom periodu su radili na Registru parafiskalnih nameta.

Reklama

„Mi smo u Ministarstvu finasija FBiH u saradnji sa USAID-om uradili Registar parafiskalnih nameta, te dorađujemo aplikaciju pomoću koje bi se dopunjavali parafiskalni nameti od strane samih poslodavaca, općinskih administracija i kantonalnih resornih ministarstava. Kada dobijemo cjelokupnu brojku parafiskalnih nameta koji su prisutni u BiH, onda ćemo krenuti u projekat izrade zakona pomoću kojeg ćemo utvrditi pravila i načine uvođenja, odnosno onemogućavanja uvođenja novih parafiskalnih nameta“, objašnjava za Radiosarajevo.ba pomoćnik federalne ministrice finansija za poreznu politiku i javne prihode Hajrudin Hadžimehanović.

Međutim, u razgovoru za Radiosarajevo.ba Hadžimehanović tvrdi da brojka koja se spominje o broju parafiskalnih nameta nije tačna.

„Kada se izvrši ažuriranje Registra parafiskalnih nameta, čiji je proces u toku, tek tada ćemo imati tačan podatak o cjelokupnom broju nameta“, dodao je on.

Prema njegovim riječima, ovaj registar će poslužiti poduzetnicima i fizičkim licima da u svakom trenutku mogu provjeriti koje parafiskalne namete trebaju plaćati prilikom poduzimanja određenih aktivnosti.

Mladen Pandurević direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH u svom razgovoru za Radiosarajevo.ba je istako kako su iz ovoga udruženja upravo uputili pismo prema premijeru Fadilu Novaliću u kojem traže sastanak gdje će prezentirati zahtjeve na osnovu kojih bi se pokušalo iznači rješenje koje bi dovelo do smanjenja broja parafiskalnih nameta.

„Prvi se odnosi na izmjenu Poslovnika o radu Vlade FBiH kojim tražimo da se uvede novo tijelo u kojem će biti predstavnici Vlade i poslodavaca i koji će ocjenjivati svaki zakon sa aspekta da li se uvode novi nameti i da li su oni opravdani. Također, tražimo da se naprave jedno neformalno korodinirajuće tijelo u kojem bi bili predstavnici Vlade FBiH i Udruženja poslodavaca koji će kordinirati rad na ukidanju nepotrebnih ili smanjenju onih parafiskalnih nameta koji su previsoki, uz zahtjev u kojem tražimo da se na nivou Federacije BiH donese zakon kojim će se utvrditi kriteriji i način donošenja budućih parafiskalnih nameta“, zaključio je za Radiosarajevo.ba Mladen Pandurević.

Reklama

 

Izvor: Radiosarajevo.ba

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu