Connect with us

FINANSIJE

Smanjen broj aktivnih kartica građana BiH, najzastupljenije debitne

Objavljeno

 


Racun u banci kartica

SARAJEVO – Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), na kraju 2017. godine usluge kartičnog poslovanja pružale su 24 komercijalne banke u BiH, a riječ je o globalnim brendovima: MasterCard, Visa, American Express i Diners, dok je u samo dvije banke u ponudi jedina domaću karticu Bamcard.

Prošle godine, ukupan broj aktivnih kartica bio je 2.005.213, za razliku od 2016. godine kada je bilo 2.042.280 kartica kod građana BiH. To je smanjenje od 37.067 kartica u odnosu na 2016. godinu, ali se nije reflektovalo na iznos. Najzastupljenije su debitne kartice.

Vrijednost transakcija koje su protekle godine realizovane karticama u zemlji i inostranstvu, iznosila je 9.511.334.218 KM, što je povećanje za 719.953.149 KM u odnosu na 2016. godinu kada je vrijednost realizovanih transakcija bila 8.791.381.069 KM.

Od ukupne vrijednosti transakcija realizovanih upotrebom kartica u zemlji i inostranstvu, u 2017. godini, putem ATM aparata podignuto je, što u zemlji što u inostranstvu, gotovine u iznosu od 6.754.333.637 ili 71 posto vrijednosti, a na POS aparatima je realizovano 2.757.000.581 KM ili 29 posto vrijednosti. U protekloj godini, postotak realizovane gotovine na ATM i POS uređajima je iznosio 81 posto, a vrijednost roba i usluga je iznosila samo 19 posto od ukupnog prometa putem kartica.

Ukupan broj transakcija u 2017. godini bio je 78.902.847, a prosječna vrijednost jedne transakcije bila je 121 KM i veća je u odnosu na 2016. godinu za devet KM. Prosječan godišnji promet po jednoj kartici prošle godine iznosio je 4.743 KM, što predstavlja povećanje u odnosu na 2016. u visini od 439 KM.

U protekloj godini, na ATM i POS uređajima banaka u inostranstvu, građani BiH su preko kartica izdatih u našoj zemlji, realizovali iznos od 529.460.973 KM, što je za 35.795.102 KM više u odnosu na godinu ranije. Od tog iznosa, na ATM i POS uređajima je podignuto gotovog novca 149.116.978 KM, a robe i usluga na POS uređajima je realizovano u visini od 380.343.995 KM.

Reklama

Inostrani građani su karticama svojih banaka iz inostranstva, na ATM i POS uređajima banaka u BiH, u 2017. godini realizovali 1.740.228.080 KM, od čega je preko ATM i POS uređaja dignuto gotovine u iznosu od 1.212.928.661 KM, dok je robe i usluga preko POS uređaja realizovano u visini od 527.299.419 KM.

Banke intenzivno rade na uvođenju u ponudu sve većeg broja ATM i POS uređaja. U protekloj godini bilo je ukupno 1.539 instaliranih ATM uređaja i 27.458 POS uređaja, od toga 26.673 u trgovinama i 785 na šalterima banaka.

Sve banke u BiH nude internetsko bankarstvo ili neku vrstu elektronskog bankarstva. Podaci pokazuju izražen trend povećanja broja klijenata koji koriste ove usluge. Ovom vrstom usluge u 2017. godini obuhvaćeno je ukupno 490.859 subjekata, dok je u 2016. godini bilo ukupno 383.761 subjekat koji su koristili ovu uslugu. Od ukupnog broja korisnika internetskog ili neke vrste elektronskog bankarstva, 64.961 je bilo pravnih subjekata, a 425.898 fizičkih osoba, saopćeno je iz Centralne banke BiH.

 

Izvor: Fena

Reklama

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu