TEHNOLOGIJA
Sarajevo kao Smart City još uvijek samo ideja, vlasti nemaju sluha
SARAJEVO – Sarajevo Smart City projekt koji je još 2015. godine pokrenut od strane mladih i poduzetnih ljudi, zbog nezainteresovanosti lokalnih vlasti nije odmakao dalje od same ideje.
Nasiha Pozder, konsultant na projektu City OS i doc.dr. na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu za Akta.ba je kazala da je cilj ovog projekta bio, da kroz tehnologiju i praktično znanje stvori ljepšu, bolju i sretniju budućnost za građane Sarajeva i okoline, po uzoru na uspješna iskustva zapadnoeuropskih gradova, ali da nažalost od ideje do realizacije nisu daleko odmakli niti se čini da Vlada KS razumije bitnost ovakvih projekata.
„Kanton Sarajevo je dopustio da Urbanistički plan Sarajeva istekne i tek tada pokrenuo izradu novog, tako da dokument u kojem su se trebale naći smjernice za planiranje pametnog grada, trenutno ne postoji. Strategija razvoja KS do 2020. godine se, istina, dotiče pitanja apliciranja na Horizon 2020., kao i npr. pitanja upotrebe smart IKT u poljoprivredi, ali nema posebno izdvojenog ili definisanog strateškog cilja koji bi se referirao na razvoj ili barem izradu Strategije Smart City Sarajevo“, kazala je Pozder.
Kako Pozder pojašnjava u dokumentu koji je usvojenom 2016. godine propuštena je prilika da se među strateškim ciljevima, posebno u ciljevima 1.5 ili 1.6 gdje se govori o rekonstruiranju komunalne privrede i poticanju cirkularne ekonomije, odnosno održivom razvoju, potenciraju projekti sa rješenjima koja Smart City inicijative sa sobom nose, a koja su upravo najbrže vidljiva u navedenim sektorima.
IDEJE BEZ JASNOG KONCEPTA
Inicijativu Smart City Sarajevo na samom početku podržali su brojni mladi developeri, ekolozi, elektroničari, arhitekti, umjetnici, fotografi, ekonomisti kao i uspješni bh. poduzetnici koji žive u zemlji u dijaspori, i koji su zajedno odlučili ponuditi svoje znanje i dovesti svjetske trendove u BiH.
Podsjećamo da je Kanton Sarajevo prije više od godinu dana usvojio i inicijativu za izradu projekta „smart parking“, koji je podrazumijevao razradu pilot projekta po uzoru na Grad Dubrovnik ali da se sa razvojem ideje i realizacijom još uvijek nije krenulo.
„Istina, za razliku od Kantona, Grad Sarajevo je nedavno održao javnu raspravu na temu ´Sarajevo, pametni grad` i tom prilikom najavljeno je da će do aprila 2018. godine aplicirati na Horizon 2020., fond koji će omogućiti finansiranje projekata iz oblasti pametnih rješenja za gradove Evrope. Nažalost, odsustvo jasnog i sveobuhvatnog koncepta moglo bi i u ovom slučaju donijeti polovična ili neaplikabilna rješenja, ali je svakako dobar signal, da interes postoji, barem na području četiri gradske općine, u administarativnom smislu“, kaže Pozder.
Neke od ideja koje bi se trebale sprovesti kroz ovaj projekat bile su fokusirane na čišće okruženje, na uštedu električne energije, poboljšanje prijevoza, pružanje Internet usluga na svakom koraku a sve s ciljem postizanja ušteda i i poboljšanja života građana.
UVEDENE PROMJENE NEPRIMJETNE
Sad već bivši premijer, Elmedin Konaković je svojevremeno održao par sastanaka sa predstavnicima projekta kazavši kako Kanton Sarajevo već pravi iskorake u primjeni novih modernih rješenja, uvodi sistem elektronske naplate karata u nekim vozilima gradskog prijevoza, postavlja eko zone za odlaganje otpada, teži ka uspostavljanju najpogodnijeg rješenja javne rasvjete u cilju uštede i slično, ali ono što je očigledno da je sve to ipak nedovoljno da bi Sarajevo dobio epitet pametnog grada.
Sa osmišljavanjem Sarajeva kao tehnološki pametnog grada otvorile bi se brojne druge mogućnosti razvoja od infrastrukturnog, turističkog do privrednog, obrazovnog, kulturnog i šire.
Pozder ističe da je City OS posebno ponosan na Sarajevo Air projekt koji također nije prepoznat od strane kantonalne ili gradske vlade, ali jeste od građana koji sve više koriste njihovu mobilnu aplikaciju kako bi se informisali o stanju zraka u Sarajevu.
Istakla je kako je jako važno govoriti i poticati pametna rješenja, iako se nailazi na prepreke u realizaciji istih.
„Zašto smatramo važnim govoriti o pametnim rješenjima, koja podrazumijevaju i edukaciju i participaciju građana, ne samo IT rješenja, podrazumijevaju i pametno iskorištenje i planiranje funkcija u gradu u kojima je IT sektor važan alat, ali i optimizaciju funkcionisanja grada upotrebom IT alata, kojima biste mogli imati rješen monitoring nivoa rijeka što je posljednjih dana opet aktuelno i djelovati blagovremeno shodno inputima koje prikupljate zahvaljujući senzorima ili manje gužve u saobraćaju, uštede električne energije u javnoj rasvjeti i slično“, pojašnjava Pozder.
Kada je riječ o drugim bh. gradovima, Mostar i Tuzla su pokrenuli priču u Smart City pravcu, ali nažalost sve je to daleko od neke intenzivnije i konkretnije inicijative.
Grad Brčko je također 2015. pokrenuo inicijativu za pretvaranje Brčkog u tzv. pametni grad odnosno grad koji će mogućiti bolju kvalitetu života građana, ali osim promotivnih aktivnosti do sada još uvijek ništa nije urađeno na tom planu.
Trend Smart City je aktualan u cijelom svijetu. U zadnjih par godina preko 500 gradova je objavilo da počinje ili su već počeli uvoditi pametna rješenja u gradove.
U cijelom svijetu 2020. je označena kao godina do kada će se ovaj projekt realizirati. Najaktivniji gradovi Evrope koji uveliko rade na uvođenju naprednih rješenja su Barselona i Beč.
Izvor: Akta.ba
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca