PRIVREDA
Regionalne komore za razvoj, nove izazove i budućnost
MOSTAR – Prvu poslovnu konferenciju Foruma gospodarskih komora jadransko-jonskog područja „Regionalni razvoj – izazovi i budućnosti“, koja se održava u okviru Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, otvorio je u četvrtak član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Tom prigodom Čović je kazao kako se otvaraju velike mogućnost za priljev investicija na jadransko-jonsko područje, obećavši kako će se zalagati za otklanjanje mogućih prepreka u realizaciji tih investicija.
Vezano za prometnu povezanost jadransko-jonskog područja, kazao je kako će se snažno zalagati da jadransko-jonski koridor prođe kroz Hercegovinu i da se poveže s Koridorom Vc i spoji kod Počitelja.
„Administracija Njemačke snažno zagovara ovakve projekte već 6 ili 7 godina i otvara mogućnost da s njemačkog područja povučemo više od 30 milijardi eura, ako se budemo znali povezati“, istaknuo je Čović.
U okviru konferencije održat će se četiri panel rasprave: panel o čistoj energiji jadransko-jonskog makro područja, druga tema je prometna povezanosti Jadransko-jonske regije, treća je digitalna transformaciji, a četvrti panel je turizam i trgovina.
Kada je u pitanju ekonomski razvoj BiH, potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Marko Šantić kazao je kako je jedan od velikih problema zastarjelost tehnološke osnove, a jedan od glavnih razloga su administrativne barijere i politička situacija koja ne ide na ruku gospodarstvenicima.
Po njegovim riječima, BiH je u usporedbi sa zemljama CEFTA-e na začelju po svim ekonomskim pokazateljima.
„U zadnje dvije godine ti pokazatelji idu prema gore, ali mislim da to još uvijek nije ono što treba BiH. U prvom redu, stopa rasta proizvodnje mora ići na 4 posto. Ono što trebamo napraviti jesu sektorske strategije, jer sredstva iz EU na koja računamo nećemo moći povući bez sektorskih strategija“, istaknuo je Šantić.
Predsjednica Foruma AIC i potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj istaknula je kako zadnjih godina jadransko-jonska inicijativa pomalo izlazi na vidjelo.
„Izjednačavanje regija je preduvjet razvoja čitave EU i u tome pravcu idu inicijative koje dobivaju novce i potporu kako bi se pojedine regije izjednačile s drugim razvijenijim regijama“, istaknula je Čagalj.
Osvrnula se i na izgradnju Pelješkog mosta, kazavši kako se on počinje graditi, podsjetivši kako je odabirom izvođača radova uklonjena posljednja prepreka početka realizacije tog velikog infrastrukturnog projekta.
Generalni tajnik Privredne komore Crne Gore Pavle Radovanović kazao je kako je Forum usmjeren ka postizanju i stvaranju novih mogućnosti i uvjeta za konkurentnije tržište.
Istaknuo je kako su suradnja u sektorima IT tehnologije, turizma i trgovine preduvjet jačanja konkurentnosti tržišta.
Radovanović je dodao kako je po tom pitanju uloga komore nezaobilazna i nezamjenjiva, te kako će zaključci s današnje konferencije doprinijeti razvoju i odgovoriti na izazove.
Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić kazao je kako je vidljivo intenziviranje suradnje komora i gradova Jadransko-jonske regije te kako je ta suradnja dobra osnova za budući razvoj.
Inače, strategija Europske unije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) instrument je suradnje osam zemalja država članica i nečlanica Europske unije. Jedan od ključnih dionika Strategije je Forum gospodarskih komora jadransko-jonskog područja koji djeluje od 2001. godine i okuplja gospodarske komore iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke.
Strategijom su definirana tematska područja od zajedničkog interesa, a suradnja svih dionika preduvjet je njihovog kvalitetnog sagledavanja i detektiranja projektnih aktivnosti čija bi realizacija doprinijela ostvarenju definiranih ciljeva.
Pokrovitelj Prve poslovne konferencije Foruma gospodarskih komora jadranskog-jonskog područja „Regionalni razvoj-izazovi i budućnosti“ je član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Izvor: Akta.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca