FINANSIJE
U otpad otišla 654 miliona KM
BANJALUKA – Centralna banka BiH uništila je u prošloj godini novčanice čija je vrijednost u platnom prometu iznosila 654,2 miliona maraka jer su bile nepodobne za platni promet.
U izvještaju o radu Centralne banke za 2017. godinu, koji je proslijeđen Parlamentu BiH, navedeno je da banka kontinuirano povlači novčanice nepodobne za opticaj, koje na kraju uništava u skladu sa propisima.
– Povlačenjem tog novca i puštanjem u opticaj novčanica nove serije održavamo zadovoljavajući kvalitet novca u platnom prometu. U prošloj godini uništeno je 14,5 miliona komada novčanica i 8.167 komada kovanica nepodobnih za opticaj. Vrijednost uništenog novca iznosi 654,2 miliona maraka – podaci su Centralne banke BiH, ali u njima nije sadržano poređenje sa prethodnom godinom.
Kada je riječ o falsifikovanom novcu, Centralna banka je lani registrovala 691 lažnu novčanicu konvertibilne marke, što je za 15,8 manje u odnosu na godinu ranije.
– Krivotvorenih kovanica bila su 2.303 komada, što je za 13,6 manje u odnosu na 2016. godinu. Najviše krivotvorenih novčanica bilo je u apoenima od 20, a kovanica u apoenu od jedne marke – naveli su u Centralnoj banci.
Ekonomisti ističu da je Centralna banka uništila veliku sumu novca ako se ima u vidu da njegova izrada nije jeftina i da BiH ima mnogo finansijskih problema.
– Materijalna i nematerijalna šteta od uništavanja tolike količine novca sigurno je velika. Ali, Centralna banka mora uvijek u opticaju imati određenu količinu novčanica zbog funkcionisanja platnog prometa, protoka robe i usluga i unapređenja ukupnog ekonomskog ambijenta. Ako dođe do oscilacija u količini, odnosno smanjenja novčane mase, pada i promet – kazao je član Udruženja ekonomista RS – SWOT Aleksandar Ljuboja.
Prema njegovim riječima, rješenje bi moglo biti povećanje obima bezgotovinskog plaćanja, što bi smanjilo habanje i uništavanje gotovog novca u platnom prometu.
– Zbog toga treba uložiti napore i raditi na tome da bezgotovinski oblici plaćanja budu što masovniji. To bi smanjilo trošak koji proističe iz uništavanja novca, ali i razne manipulacije. Jedan od problema u posljednje vrijeme je namjerno uništavanje novca ispisivanjem raznih tekstova na novčanicama. Taj trend uzeo je maha i nanio veliku štetu – kazao je Ljuboja i dodao da u svakom monetarnom i platnom sistemu postoji određeni stepen nehotičnog oštećenja novca, koji treba svesti na minimum.
Išarane novčanice
Iz Centralne banke BiH nedavno su pozvali stanovnike da ne uništavaju namjerno novčanice ispisivanjem raznih riječi, brojeva i simbola na njima i upozorili da bi u suprotnom prilikom pokušaja njihove zamjene mogli da ostanu praznih ruku.
– U posljednje vrijeme uočen je povećan broj namjerno oštećenih novčanica grafičkim ili hemijskim olovkama. Takav novac možemo oduzeti i uništiti bez nadoknade – upozorili su iz Centralne banke.
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca