Connect with us

PRIVREDA

Poljoprivreda na koljenima: Statistički podaci otkrivaju strašnu istinu

Objavljeno

 


SARAJEVO – Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Federaciji BiH u prošloj godini bila je za čak 17,4 odsto manja nego 2016, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Biljna proizvodnja manja je za 25,5 posto, a stočarstvo za jedan odsto. Pad proizvodnje u ratarstvu iznosi 24,4 odsto, voćarstvu 31,6 i vinogradarstvu 25,5. Proizvodnja žita manja je za 26,9 odsto, industrijskog bilja za 40 odsto, povrća za 21,4, a krmnog bilja za 31,4 odsto.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, ocijenio je za „Avaz“ da BiH, ako nastavi ovaj trend, za pet godina neće imati poljoprivredne proizvodnje.

– Država nema adekvatnu zaštitu domaće proizvodnje niti ulaže u nju. Zato je naša poljoprivreda na koljenima. Ne možemo kriviti prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), ne možemo kriviti ni Hrvatsku, koja u svoju poljoprivredu godišnje ulaže milijardu KM. Možemo samo kriviti domaće političare i nikog više – istakao je Bićo.

Dodao je da je poljoprivredna proizvodnja u BiH preskupa i zbog zastarjele mehanizacije. Prosječna starost mašina iznosi čak 40 godina.

– Federacija je u budžetu za ovu godinu izdvojila za poljoprivredu samo 58 miliona KM. Zato su nam jedina nada IPA fondovi, iz kojih Hrvatska i Srbija godišnje povuku oko 300 miliona evra bespovratnih sredstava. To im održava poljoprivredu – naglasio je Bićo.

Reklama

Uz ovakav pad proizvodnje postavlja se i pitanje šta će naši građani jesti za koju godinu.

– Odgovor je jednostavan. Jest ćemo uvezeno smeće, jer niko ne izvozi nešto što je kvalitetno. BiH je prije rata proizvodila 80 odsto poljoprivrednih proizvoda za svoju potrošnju, a 20 uvozila. Danas je obrnuto – kaže Bićo.

Minoran budžet

Adin Fakić, direktor sarajevske mljekare “Milkos” i prokurista najvećeg poljoprivrednog proizvođača BiH, farme „Spreča“, kazao je za Avaz da se ovaj saziv Federalne vlade nema namjeru baviti poljoprivredom.

Fakić: Vlada FBiH ne namjerava se baviti poljoprivredom

– Dokazuje to i ovogodišnji budžet, koji je na istom nivou kao i lani. Taj nivo nije dovoljan i nije razvojnog karaktera. Samim tim dešava se da poljoprivredni proizvodi nisu konkurentni na tržištu. Za unapređivanje poljoprivrede mora se povećati budžet, omogućiti poljoprivrednicima povoljne kredite s niskom kamatom i osmisliti posebnu poreznu politiku koja bi imala nižu poreznu stopu za poljoprivredu – smatra Fakić.

Reklama

Bićo: HDZ donese budžet pa ga blokira

– I ovo malo što imamo sredstava iz federalnog budžeta nam blokiraju. HDZ nam blokira Program raspodjele novca, jer nije zadovoljan budžetom, a on ga je kreirao. Tačnije, njegova ministrica finansija Jelka Milićević. Razvlače to iako je u ovom periodu poljoprivrednicima neophodan novac kako bi mogli krenuti sa sjetvom – kazao je Bićo.

 

Izvor: Srpskainfo.com

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu