FINANSIJE
Dijaspora ponovo odriješila kesu
BANJALUKA – Iz inostranstva je u BiH prošle godine na osnovu novčanih doznaka stigla 2,51 milijarda maraka, što je za 170,5 miliona ili 7,2 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.
Prema podacima Centralne banke BiH, priliv na osnovu doznaka je u 2017. dostigao nivo iz 2007. godine, odnosno prije nego što je izbila svjetska ekonomska kriza, koja je napravila haos u globalnoj ekonomiji, što je uticalo i na pad priliva novca iz inostranstva.
– Oporavak ekonomija iz kojih imamo najveći priliv radničkih doznaka je osnovni razlog povećanja priliva po ovom osnovu. Penzije, kao drugi najznačajniji priliv na računu sekundarnog dohotka, iznosile su 1,17 milijardi maraka, što je takođe rast od 7,2 odsto u odnosu na godinu ranije – istakli su u Centralnoj banci.
Statistika pokazuje da su od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inostranstva počele da padaju i taj trend imale su sve do 2012. od kada počinju postepeno da se oporavljaju. Svih prethodnih godina novčana pomoć građanima BiH je rasla, da bi konačno dosegla nivo iz 2007. godine kada je preko granice stiglo najviše novca.
– Doznake uglavnom predstavljaju novčanu pomoć porodicama koje ih koriste za vlastitu potrošnju i podizanje standarda. One su blago rasle u proteklim godinama, a razlozi leže u boljem imovinskom stanju ljudi koji su odranije u dijaspori i novom talasu odlazaka kojem svjedočimo u posljednjim godinama. Kao rezultat toga novi migranti počinju da dostavljaju novac u domovinu – kazali su u Centralnoj banci BiH.
Ekonomisti ističu da parametri o doznakama pokazuju da su ekonomije zemalja iz kojih su stizale dostigle pretkrizni nivo iz 2007. godine.
– Može se očekivati, uzimajući u obzir i faktor daljeg odlaska stanovništva, da će rasti iznos doznaka i penzija iz inostranstva. Specifičnost je da naši javni fondovi nemaju nikakve koristi od tih doznaka jer su porezi i doprinosi plaćeni u zemlji iz kojih stižu. To je novac isključivo za stanovništvo i finansiranje njihove potrošnje. Taj izvor novca je za mnoge jedini način da sastave kraj sa krajem – kazao je ekonomista Goran Radivojac.
On smatra da je iznos pristiglih doznaka mnogo veći od onih koje prikazuje Centralna banka jer novac u zemlju stiže i na drugi način i ne prikazuje se kroz transfere.
Dijaspora
Podaci o broju građana BiH koji žive u inostranstvu variraju od institucije do institucije.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, građani rođeni u BiH, bez obzira na to čije državljanstvo imali, žive u 50 zemalja, a ukupno ih je 1,67 miliona. U zemljama Evropske unije nalazi se 57 odsto ili 955.780 osoba. Taj broj se povećava iz godine u godinu jer sve više stanovnika napušta BiH i odlazi na rad u inostranstvo.
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca