FINANSIJE
Bh. vlasti opet obmanule MMF
SARAJEVO – Iako je BiH dobila tranšu produženog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom uz obećanje da će do kraja marta usvojiti zakon o osiguranju depozita, to se nije dogodilo.
Iz toga proizlazi da su bh. vlasti ponovo obmanule predstavnike MMF-a tvrdnjama da će ovaj zakon biti donesen u obećanom roku.
Na dnevnom redu sjednice Predstavničnog doma taj zakon se ne nalazi, iako ga je Savjet ministara uputio u parlamentarnu proceduru. Ono što je za sada poznato je da je predviđena skraćena procedura kako bi zakon što prije prošao.
U sarajevskoj kancelariji MMF-a nisu željeli davati izjave ni ocjene o sudbini tog zakona.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH rekli su da su oni svoj posao završili i da treba kontaktirati Agenciju za osiguranje depozita BiH, na čiji je prijedlog taj zakon i upućen.
Josip Nevjestić, direktor Agencije za osiguranje depozita BiH, kaže za “Nezavisne” da i dalje nema nikakvu informaciju kada će se taj zakon naći u parlamentarnoj proceduri. On je rekao da se radi o važnom zakonu ne samo zato što je on uslov za nastavak aranžmana s MMF-om, već i zato što se radi o sistemskom zakonu važnom za stabilnost bankarskog sektora u zemlji.
“To je posljednji preostali od pet ključnih sistemskih zakona. Četiri zakona, koja su usvojena, su na entitetskim nivoima i radi se o entitetskim zakonima o bankama i zakonima o agencijama za bankarstvo”, pojasnio je on.
Prema njegovim riječima, bez izmjena u zakonu o depozitima koji parlament BiH treba da usvoji, neće biti moguće, između ostalog, restrukturisanje banaka, jer je Agencija neizostavni faktor u tom procesu, a sada nema zakonska ovlaštenja za tu oblast.
“Teoretski, moguće je da jedna od entitetskih agencija za bankarstvo bude nosilac restrukturiranja, a mi ne možemo učestvovati jer nije donesen naš zakon. A sadašnji to područje nije regulirao. Tu je sva mudrost”, kaže on.
Novim bi izmjenama, između ostalog, bili skraćeni rokovi za isplatu osiguranja, predviđeni su i čvršća povezanost između institucija koje regulišu bankarski sektor, kao i uvođenje supervizora prilikom odlučivanja o dodjeli sredstava bankama koje se rekonstruišu, kao i puna usklađenost s evropskim standardima i normama.
Dok predlagači tvrde da će ovaj zakon dodatno ojačati finansijski sektor, neki postavljaju pitanje da li je došlo do prenosa nadležnosti, zbog čega Savez za promjene pokazuje rezervisanost prema njegovom usvajanju.
Skraćena procedura, pak, trebalo bi da “preskoči” odbore u kojima opozicija ima većinu, čime bi bio otvoren put za stavljanje zakona na plenarnoj sjednici, mada ni to ne daje garanciju da će biti usvojen.
U nedavnom intervjuu za “Nezavisne”, Nedim Ilahi, šef Misije MMF-a za BiH, rekao je da prenosa nadležnosti ni u jednom zakonu koji je usaglašen s MMF-om nema.
“Poštovanje ustavnog uređenja BiH je naša obaveza. MMF-ov pravni tim je pažljivo proučio sve predložene mjere kako nigdje ne bi došlo do ugrožavanja ustavnog sistema”, rekao je tada Ilahi.
Novine
– Skraćeni rokovi za isplatu osiguranja.
– Čvršća povezanost između institucija koje regulišu bankarski sektor.
– Uvođenje supervizora prilikom odlučivanja o dodjeli sredstava bankama koje se rekonstruišu.
– Puna usklađenost s evropskim standardima i normama
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca