ENERGETIKA
Za izgradnju jednog energetskog objekta u BiH potrebno 20 dozvola
NEUM – Za izgradnju jednog energetskog objekta u BiH potrebno je 20 dozvola, a postupak za njihovo dobijanje traje u prosjeku dvije godine, što je previše, smatraju oni koju su uključeni u ove procese.
Stoga i ne treba da čudi da je BiH zauzela 166. mjesto od 190 zemalja na Doing biznis listi Svjetske banke, dok je, primjera radi, susjedna Srbija na visokom 10. mjestu, a Makedonija na 20. poziciji.
Komplikovani postupci za izdavanje dozvola, nepostojanje i neusaglašenost prostorno-planskih dokumenata na svim nivoima vlasti u BiH najveće su prepreke za nove investicije u energetskom sektoru.
Zbog birokratije potencijali u energetskom sektoru su neiskorišteni, a nema ni prijeko potrebnih investicija.
O ovom problemu se diskutovalo i danas u sklopu 4. Energetskog samita, koji se održava u Neumu, a u sklopu panela „Izgradnja elektroenergetske infrastrukture u BiH – prepreke i preporuke“.
USAID, inače organizator foruma, je zajedno s entitetskim vlastima uradio opsežnu analizu stanja u ovoj oblasti, koja je izrodila čak 100 preporuka koje bi trebalo implementirati kako bi se procedura dobijanja neophodnih dozvola ubrzala, a samim tim i investicije podigle na viši nivo. Među preporukama koje su iznesene su smanjenje visine i broja naknada, poboljšanje institucionalnih i individualnih kapaciteta zaposlenih u postupku izdavanja dozvola, uvođenje elektronskog izdavanja dozvola.
Tarik Begić, pomoćnik ministra energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, kazao je kako je posao bio prilično obiman i zahtjevan.
„Konstatovali smo šta bi trebalo da uradimo i mi kao ministarstvo ćemo upoznati Vladu FBiH o ovim problemima i preporučiti joj da prihvati ove preporuke i da ih ugrade u svoj program rada. Potrebno je izmijeniti i dopuniti dosta zakonskih akata i donijeti nove propise koji nedostaju i napraviti kvalitetan vodič za investitore. Takođe, smatram kako bi ih sa jednog mjesta trebalo informisati bez obzira na to koji nivo vlasti u Federaciji je nadležan za to pitanje“, rekao je on.
Nada Milovčević, rukovodilac Odsjeka za razvojne projekte Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, kazala je tokom panela kako će RS izraditi vodič za investitore, koji će riješiti mnoge nedoumice na početku investiranja.
„Jedna od ključnih stvari je da shvatimo da nešto ne štima. Institucije moraju nešto mijenjati“, kazala je ona.
Admir Softić, pomoćnik ministra u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, podsjetio je kako je BiH u obavezi da implementira evropsku uredbu koja se odnosi na infrastrukturu i ishodovanje dozvola.
„Mi smo u obavezi kao država da u roku od tri i po godine izdamo sve potrebne dozvole za velike infrastrukturne projekte sa liste Energetske zajednice. Ono što je važno je da smo prepoznali ovaj problem i tražili asistenciju USAID-a kroz projekat koji je krenuo još prije tri godine, gdje smo na svim nivoima identifikovali sve propuste koje imamo i sve praznine pa se nadam da ćemo nakon samita, koji će dati jasnu poruku šta treba da uradimo, krenuti u realizaciju preporuka, kako sa državnog nivoa, tako i kroz entitetske zakone, koji će dati prioritet ovim projektima“, kazao je on.
Izvor: Nezavisne novine
U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.
Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.
– EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.
Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.
– Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.
Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.
– Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.
ENERGETIKA
Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh
Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.
Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.
Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.
Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.
Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.
Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).
Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.
Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.
JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.
Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.
Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.
“Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.
Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.
Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.
“Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NEKRETNINE6 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI2 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE9 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE11 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI12 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE10 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA12 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu