PRIVREDA
Gorivo poskupjelo u FBiH, RS čeka cijene sirove nafte
SARAJEVO – Cijene goriva u Federaciji BiH od juče su veće za pet do 10 feninga po litru, a isti scenarij se očekuje i u Republici Srpskoj ukoliko nastavi da raste cijena nafte na svjetskom tržištu.
Ovo je od februara treće poskupljenje goriva u BiH. Prvo su, nakon što je 1. februara na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH, pumpadžije u cijeloj BiH cijenu goriva podigle za 18 feninga po litru, a drugi val poskupljena bio je polovinom prošlog mjeseca samo u RS, kada su cijene skočile u prosjeku sedam feninga, a sada isti scenario imaju i građani FBiH.
“Energopetrol”, jedan od najvećih distributera u FBiH i firma koja ima najviše pumpi u tom entitetu, već je povećao cijenu goriva, a najavljuju da će naredne sedmice ponovo doći do povećanja.
Jasmina Polimac iz “Energopetrola” kaže da su cijene od ponedjeljka više za pet feninga, mada je na pumpama razlika i do 10 feninga.
“Cijene su veće zbog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, a od iduće sedmice u planu je novo poskupljenje”, ističe Polimac.
Na pumpama “Hife” juče nisu povećali cijene goriva, ali su nam iz ove kompanije rekli da će cijene sigurno “ići gore”.
“Nemaju najava poskupljenja goriva”
Iz Udruženja prometnika naftnih derivata u FBiH ističu da nemaju najava poskupljenja goriva, ali da je činjenica da je cijena nafte porasla na svjetskom tržištu i da sve ovisi o distributerima i cijeni po kojoj oni nabavljaju naftu.
Zoran Berak, sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS, ističe da gorivo u Republici Srpskoj za sada nije poskupjelo.
“S obzirom na to da su distributeri u RS nedavno korigovali cijenu goriva u skladu s povećanjem cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, cijene goriva u RS neće biti dodatno povećane. Međutim, ukoliko cijene sirove nafte na svjetskom tržištu nastave da rastu, rafinerije će povisiti cijene svojih proizvoda, pa će i distributeri biti prinuđeni da povećaju cijene goriva. Bitno je napomenuti da je cijena goriva u RS i dalje mnogo niža nego u FBiH, čime je još jednom postalo jasno da distributeri nafte i naftnih derivata u RS posluju s najmanjom maržom u regionu”, kazao je on.
Mirsad Isaković, univerzitetski profesor i finansijski stručnjak, ističe da je formiranje cijena na tržištu slobodno, te da država na cijenu nafte može uticati jedino ako ima rezerve.
“S obzirom na to da BiH nema rezerve ni za jedan dan, a recimo SAD imaju rezerve za 15 godina, onda je normalno i očekivati da cijene goriva rastu s obzirom na povećanje cijena na svjetskom tržištu”, kazao je Isaković. Dodao je da odgovor treba tražiti u Vijeću ministara BiH i da će to kao parlamentarac svakako učiniti na narednoj sjednici Predstavničkog doma BiH, zakazanoj za 17. maja. Ističe da bi rast cijena goriva mogao prouzrokovati i rast cijena ostalih životnih namirnica.
Cijene nafte od početka godine svaki mjesec se povećavaju
Na svjetskim tržištima cijene nafte od početka godine svaki mjesec se povećavaju. Krajem aprila cijene na svjetskom tržištu skočile su za osam posto i dostigle najvišu razinu od kraja 2014. godine.
U očekivanju američke odluke o obnavljanju sankcija Iranu i usljed produžetka ekonomske krize u Venecueli, cijena nafte ponovo raste i u ponedjeljak je bila 76 dolara za barel. Na londonskom tržištu cijena barela povećana je za 80 centi i iznosila je 75,67 dolara. Na američkom tržištu barelom je trgovano po 84 centa višoj cijeni, koja iznosi 70,56 dolara. Cijene je podstakla kriza u Venecueli, velikom izvozniku nafte, koja je zasjenila povećanje američke proizvodnje za više od četvrtine tokom protekle dvije godine – na 10,62 miliona barela dnevno, tumače ekonomski analitičari. Američka naftna kompanija “Konokofilips” odlučila je da preuzme ključnu imovinu venecuelanske naftne firme PDVSA na Karibima kako bi u arbitražnom postupku isposlovala naknadu od dvije milijarde dolara. Taj potez mogao bi dodatno da pritisne ionako smanjenu proizvodnju i izvoz moćne venecuelanske kompanije, navode ekonomski portali.
Inače, potporu cijenama pružila je i ocjena Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da se višak globalnih zaliha nafte gotovo istopio. U mjesečnom izvještaju OPEC je naveo i da je proizvodnja njegovih članica u martu pala na 31,96 miliona barela dnevno, što znači da je smanjena za 201.000 barela dnevno u odnosu na februar. Nažalost, naftni distributeri predviđaju da će cijena barela i dalje rasti.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca