PRIVREDA
Uvoz piva u BiH 52 puta veći od izvoza
BANJALUKA – Lane je u BiH uvezeno 170.000 hektolitara piva više nego prije tri godine, a u ovom periodu zabilježen je drastičan pad uvoznih cijena piva, prije svega iz Srbije i Hrvatske.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH poručuju da bi nadležne institucije trebalo da se pozabave ovim problemom, jer uvoz piva po nerealno niskim cijenama direktno oštećuje i budžet BiH.
– Cijena piva po hektolitru iz Srbije prošle godine je pala na 47,47 KM, što je za 55,5 odsto manje u odnosu na 2013, a iz Hrvatske na 102,94 KM ili 8,6 odsto manje u poređenju sa pomenutom godinom. Poređenja radi, u BiH se sa evropskog tržišta uvozi pivo čija je vrijednost po hektolitru preko 200 KM. Dalje, prosječna cijena hektolitra piva domaćih proizvođača iznosi 110 KM. Osim toga, cijena sirovine za proizvodnju piva posljednjih godina bilježi rast, pa bi situacija sa uvoznom cijenom piva trebala biti suprotna padu – objašnjavaju u Grupaciji proizvođača piva BiH.
Naglašavaju da uvoz piva u BiH u posljednjih pet godina kontinuirano raste.
– Prošle godine je uvezeno više od 1,53 miliona hektolitara piva u vrijednosti preko 121 milion KM. U odnosu na 2013. godinu, uvoz je povećan za 170.000 hektolitara. Ovakvo stanje sa uvoznom cijenom piva iz okruženja, posebno iz Srbije, dovodi u pitanje legalnost fakturisanja uvoza piva na granicama. Domaći proizvođači smatraju da ovako niske cijene uvoznog piva prelaze sve granice nelojalne konkurencije, te pozivaju nadležne institucije da po hitnom postupku ispitaju legalnost fakturisanja uvoznog piva u BiH – poručuju iz pomenute grupacije.
Za razliku od značajnog povećanja uvoza, izvoz piva iz BiH je u periodu od 2013. do 2017. godine skromno povećan, za oko 3.000 hektolitara, pa je prošle godine izvezeno 29.000 hektolitara u vrijednosti od oko 2,8 milona KM.
– Nije teško izračunati da je spoljnotrgovinska razmjena piva lane rezultirala deficitom od 118,2 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi nepunih dva odsto, što je poražavajuća činjenica za naše pivare. Analizirajući spoljnotrgovinsku razmjenu piva u posljednje tri godine, uočava se stalan pad uvoznih cijena iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, koji su i najveća uvozna tržišta. Prosječna cijena domaćeg piva je veća za oko 40 KM po hektolitru u odnosu na uvozne cijene, što pokazuje nepovoljan položaj domaćih u odnosu na uvozna piva – objašnjavaju u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Prema podacima ove komore, BiH je najviše piva uvezla iz Hrvatske, oko 58 miliona kilograma, vrijednosti 60 miliona KM. Iz Srbije je uvezeno više od 65 miliona kilograma, koje je koštalo preko 31 milion KM.
Po količini i vrijednosti slijedi uvoz iz Slovenije, Crne Gore i Holandije. Pivo takođe uvozimo i iz Njemačke, Španije, Poljske, Bugarske, Češke, Velike Britanije, Austrije, Mađarske, Rumunije, Moldavije.
Iz Grupacije proizvođača piva u BiH nedavno su saopštili da kapaciteti domaće pivarske industrije nisu u potpunosti iskorišteni, što je posljedica njenog deficita u spoljnotrgovinskoj razmeni.
– Deficit je posljedica toga što se domaće pivare u poslovanju suočavaju s mnogobrojnim poteškoćama, kao što je problem transfernih cijena, nepropisnog deklarisanja i drugih necarinskih barijera prilikom izvoza. Primjera radi, neka vrsta standarda u Evropi jeste da je uvoz obično ispod deset odsto ukupne potrošnje, u veoma rijetkim slučajevima prelazi 20 odsto, dok u našoj zemlji uvoz čini i do 70 odsto ukupne potrošnje – objašnjavaju u ovoj grupaciji.
Dodaju da je obećavajuće što je svih pet domaćih pivara lane zabilježileo malo povećanje prodaje, što je, opet, pokazatelj da se prekomjerni uvoz može smanjiti.
Domaći proizvođači piva zadovoljni su i što nije došlo do novog povećanja akciza na pivo, jer bi dodatni namet, kako su ranije upozorili, značio gašenje prozvodnje koja zapošljava više od 3.000 ljudi.
Naglasili su da bi, ako se uvedu dodatne akcize, domaća proizvodnja pretrpila ogromne štete u pogledu smanjenja proizvodnje, smanjenja broja zaposlenih, razvoja „crnog tržišta”, te smanjenja uplata u budžet po osnovu svih izvornih akciznih i poreskih prihoda.
Domaći proizvodi ne bi bili konkuretni u odnosu na proizvode iz susjednih zemalja koje imaju znatno niže akcize ili je uopšte nemaju. Zemlje EU kao što su Njemačka, Estonija i Bugarska odbile su zahtjev za uvođenje akciza na ove proizvode, prepoznajući da je korist za državu premala a rizik prevelik, poručili su svojevremeno iz STK.
Novi namet bi bio poguban
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH predlagao je povećanje akciza na pivo od 0,15 KM po litru. U tom slučaju, prosječna cijena gajbe piva bi porasla na 18,76 KM, a s obzirom na ranije povećanje akcize od 25 odsto u 2014. godini, cijena bi bila veća za ukupno 60 odsto.
Domaći proizvođači su poručili da bi novo povećanje akcize sigurno ugrozilo njihovo poslovanje i izazvalo pad prodaje domaćeg piva u BiH, čime bi direktno bile smanjene i uplate u budžet po osnovu svih izvornih akciznih prihoda.
Izvor: Srpskainfo.com
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca